Ristić (bivši predsednik opštine Zubin Potok) u "Insajder Intervjuu": Trenutna situacija na severu Kosova je vrhunac okupacije

Poslanik "Ujedinjenih" u Skupštini Srbije i bivši predsednik opštine Zubin Potok Slaviša Ristić izjavio je u "Insajder Intervjuu" da trenutna situacija na severu Kosova predstavlja "vrhunac okupacije". Kosovska policija zauzela je 26. maja zgrade opština Zvečan, Zubin Potok i Leposavić, zbog čega su Srbi organizovali proteste. Tokom protesta u ponedeljak u Zvečanu, došlo je do sukoba sa pripadnicima Kfora kada je povređeno više desetina ljudi. Lokalni izbori na severu Kosova, koje su Srbi bojkotovali, održani su u aprilu, posle pet meseci od izlaska Srba iz kosovskih institucija.

"Ono što smo nekada mogli da gledamo u ratnim filmovima iz Drugog svetskog rata ili iz najružnijih snova, to je nažalost prava okupacija. Ne samo zbog činjenice da su pripadnici Kosovske policije ušli u administrativne zgrade u Zubinom Potoku, Leposaviću i Zvečanu, već zbog činjenice da se oni nalaze praktično na svakoj raskrsnici u ove tri opštini. Gde god da prođete, vi vidite oklopna vozila i duge cevi", kazao je Ristić.

Ristić je naveo da je, ako se posmatraju poslednja dešavanja, najveća odgovornost na Prištini, odnosno premijeru Kosova Aljbin Kurti.

"Kurti je u koži nekog prikrivenog nacionaliste i ekstremiste i povlači ove poteze posle izbora koji su više nego očigledno nelegitimni", rekao je Ristić. Srbi na severu Kosova bojkotovali su izbore za gradonačelnike četiri opštine.

"Ako predstavnici međunarodne zajednice znaju, a znaju i sami Albanci i Kurti - ako se vratimo na neki period unazad kada su Albanci bojkotovali izbore u Saveznoj Republici Jugoslaviji, imali su priliku da vide pokušaje režima Slobodana Miloševića da uspostavi vlast u etnički čistim sredinama gde su bili Albanci. Svi znamo kako se to završilo", dodao je on.

Imajući to u vidu, kako je Ristić rekao, ne čudi ga zbog čega je Priština sprovela izbore, ali ga čudi "zbog čega je međunarodna zajednica davala nadu Aljbinu Kurtiju".

Na pitanje o reakcijama Sjedinjenih Američkih Država, koje su posle upada Kosovske policije u zgrade opština, između ostalog, otkazale učešće Kosova u vojnoj vežbi "Defender 2023", Ristić je odgovorio da su takva upozorenja ozbiljna.

"Imam dugogodišnja iskustva sa predstavnicima međunarodne zajednice, posebno kada je Kosovo i Metohija u pitanju - svedok sam bio da su uglavnom bili pristrasni i na albanskoj strani. Ovaj put mi ne liči na to da bi američka administracija učestvovala u takvoj igri", dodao je on.

Govoreći o pozivima međunarodne zajednica da prištinske vlasti povuku policiju, Ristić je rekao da je teško reći da li će se to dogoditi, s obzirom na "ponašanje" Aljbina Kurtija, koji je izjavio da želi da sprovede svoju odluku.

"Bojim se da će on istrajavati u ovome. Ne znam koja mu je ambicija pored toga što želi da okupira sever Kosova i Metohije i što mu je želja, nažalost, da očisti sever Kosova od Srba. Želim da imam nadu da će se situacija smiriti i da će Kurti povući policiju ne samo iz zgrada opština, već i sa severa", kazao je Ristić.

Na pitanje da li je Aljbin Kurti uspeo da uvede Srbe sa Kosova u direktni sukob sa snagama Kfora, Ristić je rekao da jeste i dodao da se nada da će se sve završiti incidentom koji se dogodio u ponedeljak. Više desetina ljudi povređeno je u Zvečanu u ponedeljak tokom sukoba između pripadnika Kfora i Srba koji su protestovali.

"Moram da demantujem tu priču da učesnici protesta nisu bili Srbi iz opštine Zvečan ili Kosovske Mitrovice, već da je došao neko iz centralne Srbije ili neka fašistička milicija, kako kaže Kurti. To je neistina. Da li tokom demonstracija u grupi ima neodgovornih ljudi, verovatno da ali sigurno nema tih organizovanih grupa koje dolaze sa strane sa ciljem da naprave nered", istakao je on.

Ristić je rekao da su učesnici protesta nosili kačkete i maske, zbog čega su označavani kao ekstremisti, zbog toga da se sakriju od kosovske policije jer je, kako je naveo, ranije bilo hapšenja nevinih ljudi.

Govoreći o sukobu u kom su povređeni mađarski i italijanski pripadnici Kfora, Ristić je ocenio da su oni uvek bili korektni. "Oni su zaista poštovali svoj mandat i tamo gde su bili prisutni zaista su pokušavali da budu nepristrasni i da sačuvaju, kako manastire tako i naše male enklave", istakao je on.

Ristić je naveo da je Aljbin Kurti "video šansu" 26. maja da kosovska policija upadne u zgrade opštine, zbog toga što su zaposleni "umesto na svojim radnim mestima, bili u Beogradu i držali transparente 'Živeo Aleksandar Vučić'".

"Neodgovorno je, zaista, i od zaposlenih i njihovih nalogodavaca - bivših gradonačelnika da svi krenu na politički skup a da ostave nebranjene i nezaštićene zgrade. Ostala su prazna radna mesta na radni dan", dodao je on.

Na pitanje kako ocenjuje kako su predstavnici Srpske liste upravljali krizom od ponedeljka, Ristić je odgovorio je da javnost u Srbiji ima sliku da na Kosovu žive Srbi organizovani u okviru jedne političke partije - Srpske liste, ali da to ne odgovara istini.

"Zviždanje i povici prema Srpskoj listi koje smo mogli da vidimo u ponedeljak nije samo posledica tog dana i odvoženja zaposlenih na miting Srpske napredne stranke. To je posledica neodgovorne politike vlasti i (predsednika Srbije) Aleksandra Vučića i tih ljudi koji su u Srpskoj listi", naveo je on.

Govoreći o odluci Srba da napuste kosovske institucije u novembru pošle godine, Ristić je rekao da je bila greška što su izašli iz institucija poput policije, već da su mogli da napuste političke institucije poput Vlade i Skupštine Kosova.

Na pitanje gde vidi izlaz iz trenutne situacije na Kosovu, Ristić je odgovorio da je rešenje u "institucionalnom razgraničenju" a da to ne predstavlja formiranje Zajednice srpskih opština.

"Vreme je pokazalo da na severu Kosova mora da postoji institucionalno razgraničenje. Srbima na Kosovu je ugrožena sloboda, a da biste bili slobodan čovek morate da imate fizičku i pravnu zaštitu. Mi toga nemamo, niti možemo imati sa institucijama koje su pod okriljem Prištine. Dakle, sudovi i policija moraju imati neku vrstu autonomnosti u smislu ko njima upravlja, ZSO ne može biti okvir za tu vrstu slobode. Ko je čitao Briselski sporazum, mogao je da vidi da su nadležnosti ZSO nadzor u oblasti obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i kulture i nadzor na ekonomskim razvojem", rekao je on.

Ristić je ocenio da bi uspostavljanjem ZSO Srbija izgubila nadležnost i nad obrazovanjem i zdravstvom.

"U svim drugim oblastima je Srbija izgubila ingerencija, ostalo je obrazovanje koje je pod direktnom nadležnošću našeg resornog ministarstva. Ako se prebaci iz našeg ministarstva u ZSO, itekako će vlasti u Prištini obrazovanje zanimati", dodao je on.

Govoreći o eventualnim novim lokalnim izborima na severu Kosovu, na kojima bi učestvovali i Srbi, Ristić je rekao da ne vidi nikakvu šansu da bi bezuslovnim pristajanjem da izađu na izbore uspeli da se izbore za svoje interese.

"Vreme je pokazalo da Priština nije htela da ispoštuje taj deo Briselskog sporazuma koji se odnosi na ZSO i da je vreme da Skupština Srbije raspiše izbore na severu, da ih mi kao stanovništvo sprovedemo pa ćemo onda videti. Po Briselskom sporazumu to nije moguće, ali nije zabranjeno po Rezoluciji 1244 SB UN - onog momenta kada je Unmik poverio Prištini da ona preuzme poslove raspisivanja izbora, od toga smo mi imali pravo", naglasio je Ristić.

"Ako su Albanci tražili za sebe pravo da neće da žive u Srbiji, a to pravo im je prihvaćeno, mi smatramo da imamo isto pravo da politički odaberemo kako ćemo da živimo, s tim što mi ne tražimo nikakva odvajanja i razgraničenja već da sami uspostavimo naše institucije na lokalnom nivou", rekao je Ristić.

Na pitanje šta bi Vlada Srbije mogla da uradi u ovom trenutku, Ristić je odgovorio da nije optimista da neko rešenje može da nađe trenutni sastav Vlade Srbije i predsednik Aleksandar Vučić.

"Vreme je pokazalo da smo imali Briselski sporazum i priču o ZSO koja će, eto, rešiti sve naše probleme. Na kraju tog procesa imam ovo što danas imamo - bez institucija i narod prepušten sebi", kazao je Ristić.

Govoreći o životu Srba koji žive južno od reke Ibar, Ristić je rekao da trenutna dešavanja na severu Kosova oni proživljavaju 20 godina i da mesta gde su oni živeli polako nestaju.

"U ovom trenutku za običnog posmatrača deluje da su oni bezbedniji nego mi na severu, što nije tačno - videli smo slučajeve poput pucanja na decu u Štrpcu. Osnovno je pitanje kako se sačuvati i opstati, ne moramo da sve političke probleme rešimo ali da vidimo kako narod da opstane", dodao je on.

Na pitanje da li Evropski plan za Srbiju i Kosovo, koji su prihvatili Beograd i Priština, dovesti do poboljšanja situacije, Ristić je odgovorio da ne može biti garancija za Srbe jer će taj plan, kako je dodao, "potopiti svaku nadu da Srbija može smatrati Kosovo delom svoje teritorije".

Izvor: Insajder