Srbiji i režimu upućene ozbiljne kritike kroz izveštaj "Freedom House" (VIDEO)

Četvrtu godinu zaredom, organizacija "Freedom House" Srbiju kvalifikuje ne kao demokratsku zemlju, već kao hibridni ili tranzicioni režim, što podrazumeva da su demokratske institucije krhke, a zaštita građanskih sloboda slaba. Na skali od 1 do 7, kvalitet demokratije u Srbiji ocenjen je sa 3,79. Posebno su pomenuti napadi na novinare, kao i rad Regulatornog tela za elektronske medije.

Učesnici protesne šetnje "Srbija protiv nasilja" na mostu Gazela. Foto: Srđan Ilić

U izveštaju o Srbiji za 2022. godinu "Freedom House" navodi da je loša odluka REM-a da produži dozvole za nacionalne frekvencije televizijama za koje kaže da su bliske vlasti, i koje nisu ispunile obaveze i uslove za dobijanje dozvola. REM je okarakterisan kao “zarobljena” organizacija.

 “Državna kompanija Telekom je još jedan instrument državne kontrole nad medijskim sektorom, koji nastavlja da potvrđuje dominaciju kao kablovski provajder, koji je skrajnuo privatno preduzeće SBB, u vlasništvu Junajted grupe”.

Vlasti u Srbiji se kritikuju i zbog toga što je suđenje Veljku Belivuku za najteža krivična dela predstavljeno kao borba protiv organizovanog kriminala, dok su na suđenju članovi te grupe govorili o svojim vezama sa vladajućim strankama.

“Slučajevi korupcije i organizovanog kriminala, poput suđenja bivšoj državnoj sekretarki MUP-a Dijani Hrkalović i vlasniku plantaže Jovanjica Predragu Koluviji, doveli su do međusobnih optužbi državnih i javnih službenika za navodne veze sa organizovanim kriminalom. Ti slučajevi snažno dokazuju da je borba protiv organizovnog kriminala povezana sa unutrastranačkim sukobima u vladajućoj koaliciji”.

"Freedom House" ocenjuje i da je vidljiv nedostatak istraga po prijavama uzbunjivača, kao u slučaju Fabrike oružja "Krušik".

 “Kasne reforme u borbi protiv korupcije, dok veliki slučajevi korupcije ukazuju na veze između Vladinih zvaničnika i organizovanog kriminala”.

Pominju se i napadi na aktiviste civilnog sektora, uključujući sudske postupke protiv ekoloških aktivista. Kritikuje se i odluka Ministarstva unutrašnjih poslova da zabrani održavanje Prajda 17. septembra prošle godine, koja se vidi i kao povlađivanje desničarskim ekstremistima.

 Izvor: Insajder