Tri meseca od pada nadstrešnice, Tužilaštvo prikuplja informacije o mogućoj korupciji (VIDEO)

Istraga o mogućem finansijskom kriminalu i korupciji u okviru projekta rekonstrukcije železnice od Novog Sada do Subotice nije pokrenuta puna tri meseca od pada nadstrešnice na zgradi Železničke stanice u Novom Sadu i pogibije 15 građana, uprkos upornom insistiranju javnosti. Rekonstrukcija zgrade bila je sastavni deo projekta.

Železnička stanica u Novom Sadu posle pada nadstrešnice, foto: Srđan Ilić
Železnička stanica u Novom Sadu posle pada nadstrešnice, foto: Srđan Ilić

Prema navodima predsednika Srbije, policija tek početkom prošle nedelje pleni ugovore izvođača sa podizvođačima i dokaze o plaćanju za već obavljene poslove. Ta dokumenta objavljena su naknadno na sajtu Vlade Srbije, i to je tek polazna osnova za bilo kakvo preispitivanje finansijskog aspekta ugovaranih i obavljanih poslova.

Prvobitnom istragom, na osnovu koje je podignuta optužnica  protiv 13 okrivljenih za propuste u rekonstrukciji stanice - koji su doveli do pada nadstrešnice i pogibije 15 građana - nije ni ispitivana moguća korupcija u poslu vrednom više od milijardu i 200 miliona dolara.

Način ugovaranja poslova sa podizvođačima i cena radova bili su tajni, sve do objavljivanja ugovora sa njima početkom prošle nedelje. Tada su objavljene i tzv. privremene i okončane situacije, odnosno dokazi plaćanja za već obavljene poslove. 

Sve to, međutim, nije bila tajna samo za javnost, već to nije znalo ni postupajuće  tužilaštvo koje je, tek po zahtevu profesora Građevinskog fakulteta u Beogradu, početkom prošle nedelje odlučilo da pribavi tu dokumantaciju. 

Više tužilaštvo u Novom Sadu ne odgovara na pitanje Insajdera zbog čega finansijska dokumentacija nije bila obuhvaćena prvobitnom istragom. I dok nadležni o svemu ćute, nedostatak dokumentacije javnosti je pokušao da objasni predsednik Srbije. 

"Zašto? Zato što to nije bio deo spisa predmeta. To nije značajno za izvršenje krivičnog dela potencijalnog. Ali to može da bude značajno za neka druga krivična dela koja nemaju veze sa ovim. Možda, a možda i ne. I tek sada policija je otišla kod svih podizvođača. Upala je policija i uzela svu, uzela u skladu sa zakonom, svu dokumentaciju", saopštio je 27. januara predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Tek pet dana kasnije, javnost zvanično od novosadskog Višeg tužilaštva dobija informaciju da je počelo prikupljanje finansijske dokumentacije. Cilj je, navode, da se utvrdi postoje li osnovi sumnje da je učinjeno neko krivično delo sa koruptivnim elementima. 

Uz ogradu da nije upoznat sa sadržinom već podignute otpužnice, pa ni dokazima koji su priloženi uz nju, tužilac Goran Ilić kaže za Insajder da je neobično to što se taj deo dokumentacije prikuplja naknadno.

"Ono što je zaista neobično to je da je podneta optužnica, znači optužni akt sudu, a da je naknadno deo dokumentacije koji se odnosi na taj događaj objavljen, što bi ukazivalo da ta dokumentacija nije uzeta u obzir prilikom sačinjavanja optužnog akta. Nije, međutim, učinjena nepopravljiva šteta, jer postoje instituti koji omogućavaju da se, ako neka lica nisu obuhvaćena, da ta lica naknadno budu obuhvaćena postupkom", kaže za Insajder tužilac Goran Ilić.

Da je tokom istrage mogao da bude ispitivan i finansijski aspekt posla pokazuje podatak da je prikupljanju podataka od početka prisustvovao i inspektor za borbu protiv korupcije Policijske uprave u Novom Sadu. Da li slučaj može da se nađe pred Tužilaštvom za organizovani kriminal zavisi od toga kakvi će dokazi biti prikupljeni, i protiv koga. 

Poslovi u tom skupom projektu od početka su sklapani potpuno netransparentnom, i to zahvaljujući komercijalnom ugovoru države sa kineskim izvođačem i Sporazumu o saradnji u oblasti infrastrukture koji su Srbija i Kina potpisale 2009. godine. 

Na osnovu ugovora, podizvođače angažuje glavni izvođač – konzorcijum dve kineske firme, uz formalnu saglasnost države. Prvobitna vrednost posla od milijardu i 162 miliona dolara aneksima je uvećana za 87 miliona dolara. 

Rebalansom budžeta za prošlu godinu, Skupština Srbije izglasala je odobrenje da za taj projekat bude omogućeno i zaduživanje države od 100 miliona evra, i to kod poslovnih banaka. Koliko se država dodatno zadužila biće objavljeno u Izveštaju o budžetu za prošlu godinu. 

Da javnost ima pravo da zna sve delove poslovanja pokazuje i činjenica da su sve poslove platili građani, delom iz kredita uzetog od kineske Eksim banke koje će vraćati država, delom direktno iz budžeta Srbije. 

Novinarka Insajdera Radoslavka Žigić