U susret Nedelji ponosa: Zahtevi godinama na čekanju, na čekanju i politička volja

Nedelja ponosa u organizaciji Beograd Prajda najavljena je za prvu nedelju septembra. Iako su, čini se, te manifestacije godinama postale bezbednije za njene učesnike, zahtevi LGBTI+ zajednice ostaju neispunjeni. Aleksandar Savić iz Prajd info centra objašnjava za Insajder da LGBTI+ zajednica dugo nije imala "legalnu pobedu“, te smatra da bi usvajanje nekog od zahteva ohrabrilo njihove pripadnike.

Prajd Beograd 2018. godine. Foto: Srđan Ilić

Među zahtevima koje LGBTI+ zajednica ponavlja iz godine u godinu je, najpre, zahtev za usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama.

"Zahtevi Beograd Prajda nisu se menjali godinama. Na žalost, država nijedan od njih nije ispunila, a mi svake godine podsećamo da je njihovo uvažavanje samo prvi korak ka ravnopravnijem i pravednijem društvu. Zahtevi Beograd Prajda su zahtevi LGBTI+ zajednice da žive kao i svi ostali građani ove zemlje. Ponos su ljudi", navodi se u saopštenju Beograd Prajda.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Srbije Tomislav Žigmanov izjavio je 15. jula da postoji potreba da se status istopolnih partnerstava, kako kaže,  pravno reguliše.

Tu izjavu Aleksandar Savić iz Prajd info centra ne smatra značajnom.

"Ne morate da budete ministar za ljudska i manjinska prava da biste shvatili da ta potreba postoji, očigledno je, jer postoje i istopolni parovi. Nama od njega kao ministra treba nešto konkretnije i nešto više“, kaže Savić za Insajder.

Benefiti zakona o istopolnim parovima

Aleksandar Savić smatra da je društvo u Srbiji spremno za usvajanje Zakona o istopolnim parovima, ali ističe da ne postoji politička volja.

"S obzirom na klimu u društvu mislimo da većina građana podržava sva pojedinačna prava koja obuhvata Zakon o istopolnim zajednicama. Zato smatramo da naše društvo jeste spremno za takav zakon. Mislimo da bi ta procedura, ukoliko postoji politička volja, mogla da se desi vrlo brzo i da zakon bude usvojen bez većih problema. Ali je pitanje da li za to postoji politička volja“, navodi.

Da je potrebna politička volja istakla je i poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković u septembru prošle godine, kada je rekla da neke stvari ne mogu da se promene "preko noći", jer bi u suprotnom izazvale "revolt", te da je za svaki zakon uključujući, i ovaj, potrebna politička volja.

Filip Vulović iz "Beograd prajda“ smatra da je to dokazao i predsednik Srbije kada je, kako kaže, potvrdio da nikada neće potpisati zakon.

Predsednik Aleksandar Vučić je 2021. godine rekao da ne bi potpisao zakon o istopolnim zajednicama, pozivajući se na Ustav i Porodični zakon koji, kako je tada objasnio, brak definiše kao zakonom uređenu zajednicu muškarca i žene. S druge strane, za premijerku je izabrao pripadnicu LGBTI+ zajednice Anu Brnabić, tada još nestranačku ličnost.

Aleksandar Savić iz Prajd info centra objašnjava šta bi taj zakon, zapravo, doneo LGBTI+ zajednici.

"Taj zakon bi, konkretno, za istopolne parove značio da ne žive kao nekakve pravne praznine, da mogu zajednički da uzmu kredit, da nasleđuju jedno drugo, dobiju zdravstveno osiguranje, posećuju se u bolnici, zatvoru… Ali bi, takođe, to bio i jedan ogroman korak u borbi za LGBTI + prava jer nismo, ako sada pogledamo, zaista dugo nismo imali nekakvu važnu legalnu pobedu. Tako da mislim da bi to bilo jedno veliko ohrabrenje u borbi“, kaže Savić za Insajder.

Za brže reakcije nadležnih

Još neki od zahteva Beograd prajda jeste "brza i adekvatna reakcija državnih organa, ali i javna osuda predstavnika vlasti na govor mržnje i zločine motivisane mržnjom prema LGBTI+ zajednici.“

Početak godine obeležen je napadom na Prajd info centar, na Božić, 7. januara. I to je bio 19. napad od njegovog osnivanja, ali je prvi put neko uspeo da razbije specijalno staklo izloga. Napadač je više desetina puta šutnuo staklo a, iako su sigurnosne kamere snimile napad, Aleksandar Savić kaže da počinilac i dalje nije uhvaćen.

"U januaru je bio napad u kome je staklo bilo slomljeno, staklo koje za sve ove godine niko nije uspeo da polomi – taj dečko je to uspeo, što je situaciju učinilo još gorom. Bilo je više indicija da će biti uhvaćen, međutim, nije“, kaže sagovornik Insajdera.

Potom je u februaru prijavljeno još napada.

"Svi napadi na Prajd info centar su prijavljeni, mi smo imali obavezu ne samo da odemo jednom da damo izjavu, nego i da nosimo dokaze, i tako dalje. Međutim nijedan od napada koji je bio motivisan homofobijom i transfobijom nije procesuiran“, kaže Savić.

Slučaj Andreja Obradovića

Jedan od slučajeva koji su u toku jeste slučaj Andreja Obradovića, mladića koji je naveo da su njemu i njegovoj cimerki sredinom februara ove godine pripadnici policije upali u stan, a potom ih tokom pretresa brutalno pretukli i ponižavali - zbog seksualne orijentacije.

Od tada je prošlo šest meseci, a iz Tužilaštva navode da je slučaj još u fazi predistrage.

"(Tužiteljka) Maja Stojanović ispred Prvog osnovnog javnog tužilaštva još nije završila predistražnu fazu, nije odbila krivične prijave ili pozvala osumnjičene na davanje iskaza. Za to, kaže, nema potrebe. Neki dokazi su se pogubili, neki su pogrešno veštačeni, a krucijalni dokazi poput onih u telefonima inspektora i pripadnika bezbednosnih službi čekaju tužiteljku da se smiluje i krene da radi svoj posao adekvatno i redovno“, izjavio je Obradović za Insajder, koji poziva Visoki savet tužilaštva da reaguje na postupanje tužiteljke koja "krši zakon i osnovna pravila.“

Zaštitnik građana Zoran Pašalić je povodom tog pokrenuo postupak kontrole rada nadležnih organa, na sopstvenu inicijativu.

"Postupak je u toku, tražimo neke informacije od policije, kao što znate, razgovor je obavljen. Na osnovu informacija od policije, mi ćemo ponovo razgovarati sa oštećenima, da ih tako nazovem, to još nije dokazano, i postupak ide dalje“, rekao je zaštitnik Zoran Pašalić za Insajder. 

Izvor: Insajder