Veliko opterećenje i niske plate dovele do nedostatka od 2.400 inspektora: Jedan inspektor u Srbiji radi posao trojice u Evropi

U Srbiji je zanimanje inspektora nepopularno. Tome u prilog govori činjenica da u državi u ovom momentu nedostaje oko 2.400 inspektora – 1.400 na nivou Republike, a 1.000 na lokalnom i pokrajinskom nivou, kažu u Mreži inspektora Srbije. Osim nedostatka kadra, inspektori se suočavaju sa niskom platom i nedovoljnom pravnom zaštitom. Zbog toga, Mreža inspektora poziva državu da preduzme hitne mere.

Inspektori, ilustracija, foto: ZSun Fu/Unsplash

Inspektora nedostaje u mnogim sektorima. Tako ih je u građevinskoj inspekciji samo devet od potrebnih 15. U inspekciji socijalne zaštite, ali i drumskoj inspekciji radi upola manje nego što je potrebno, a od potrebnih 14 inspektora geološke i rudarske inspekcije ih, prema tvrdnjama ministarke Dubravke Đedović Handanović ima– samo šest.

Ministarstvo za državnu upravu je još pre pet godina utvrdilo minimalni broj inspektora – 3.600 na republičkom nivou i još oko 2.000 na lokalnom i pokrajinskom nivou. Njih je, međutim, pet godina kasnije, sve manje. Prema podacima Mreže inspektora Srbije, na nivou Republike ima oko 2.200 inspektora, dok na lokalnom i pokrajinskom radi oko 2.000 njih.

Jedan inspektor u Srbiji radi posao koliki i trojica u Evropi

Kao jedan od glavnih razloga za ovakvo stanje, predsednik Mreže inspektora Srbije Dragoman Paunović za Insajder navodi veliko opterećenje, a niske plate. Primera radi, u Srbiji jedan inspektor obavlja posao koji u Evropi rade dva, tri.

„Zainteresovanost za ulazak u inspekcijsku službu je veoma mala, posebno kada se radi o kvalitetnim kadrovima. U inspekcije u zvanju savetnika treba da nam dođu inženjeri, doktori medicine i veterine, i drugi stručnjaci sa radnim iskustvom od tri godine na platu od 65.000 dinara. Toliko postojeći službenički sistem nudi“, pojašnjava Paunović za Insajder.

Kada se na to doda da je za platu od oko 84.000 dinara potrebno pet godina iskustva i kada se sa time uporede primanja u drugim sektorima, ali i prosečna plata u Srbiji koja je u maju ove godine prvi put prešla 100.000 dinara, jasno je zašto se malo osoba odlučuje da bude inspektor.

Situaciju dodatno komplikuje i blaga kaznena politika, a inspektori su, kaže Paunović, gotovo svakodnevno izloženi pretnjama i napadima. Problem je, ocenjuje on, što ti slučajevi završe kod sudije za prekršaje sa minimalnim kaznama, dok se u državama Evrope to prepoznaje kao napad na službeno lice.

„Na sve to država nema odgovor. Samo u najdrastičnijim slučajevima nasilnici budu sankcionisani. Ako inspektor oseća ugroženost, uznemirenje ili strah za život i telesni integritet, kako možemo očekivati od njega samostalnost u radu i vršenju inspekcijskih ovlašćenja. Ako država toleriše takav odnos prema svojim inspektorima, onda to znači da je svesno žrtvovana zakonitost i bezbednost u svim oblastima inspekcijskog nadzora“, ocenjuje predsednik Mreže inspektora Srbije.

Rešenje u izmenama Zakona o inspekcijskom nadzoru

Upravo zbog toga, Mreža inspektora Srbije poziva na izmene Zakona o inspekcijskom nadzoru kako bi se poboljšala pravna zaštita inspektora.

„Potrebno je uvesti u službenički sistem i urediti posebno radno mesto inspektora sa posebnim zvanjima u koja se razvrstava. Samo razvrstavanje u inspektorska zvanja mora biti praćeno poboljšanjem materijalnog položaja inspektora. To je jedini način na koji se ovaj težak ali častan poziv može učiniti primamljivim za mlade kadrove. A takvi su nam izuzetno potrebni“, pojašnjava Paunović.

O tome je bilo reči 12. jula na sastanku sa ministarkom državne uprave i lokalne samouprave Jelenom Žarić Kovačević. Dogovoreno je da se nastavi sa reformom inspekcijskog nadzora, jer je potrebno još mnogo toga da se uradi kako bi se rešio problem kapaciteta inspekcijskih službi.

Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Jelena Žarić Kovačević rekla je tada da je uloga inspektora veoma bitna za zakonito i pravilno postupanje u svim društvenim oblastima, te da je od izuzetnog značaja da se promoviše njihova uloga u sistemu i u procesu sprečavanja protivzakonitih radnji, saopšteno je iz njenog kabineta.

Inače, Zakon o inspekcijskom nadzoru donet je 2015. godine. Od tada, međutim, nije menjan. Do sada je formirana Radna grupa, ali izmene Zakona još nisu došle pred narodne poslanike Skupštine.

Predlog Mreže inspektora jeste da se Zakon izmeni tako da zbog rizika koji posao inspektora nosi, plata mora biti 20 odsto veća u odnosu na službenika koji radi u kancelariji. Paunović očekuje da ove izmene budu pred narodnim poslanicima početkom oktobra, kako bi povećanja plata mogla da budu već od sledeće godine.

Za razliku od Srbije, države nekadašnje Jugoslavije su se intenzivno bavile postavljanjem inspekcija u skladu sa preporukama OEBS-a, i u njima su rešenja, kako u smislu organizacije i kapaciteta inspekcija, tako i u smislu pravnog i materijalnog položaja inspektora.

Izvor: Insajder