Vojna neutralnost Srbije i odnos sa NATO: Bez pristupanja vojnim savezima, ali za razvijanje spoljno-političkih odnosa (VIDEO)

Evropa se suočava sa najburnijim periodom od Drugog svetskog rata, izazvanim ne samo ratom u Ukrajini koji uskoro ulazi u treću godinu, već i drugim globalnim izazovima. "U održavanju mira i stabilnosti na Balkanu, Srbija ima veliku ulogu", kažu učesnici javne debate o vojnoj neutralnosti Srbije i odnosu sa NATO-om, koja se održava u Beogradu.

Javna debata u organizaciji Ambasade Republike Bugarske u Beogradu-ambasada za vezu sa NATO u Srbiji 2021-2024 o vojnoj neutralnosti Srbije i odnosu sa NATO. Foto: Tanjug/ Rade Prelić
Javna debata u organizaciji Ambasade Republike Bugarske u Beogradu-ambasada za vezu sa NATO u Srbiji 2021-2024 o vojnoj neutralnosti Srbije i odnosu sa NATO. Foto: Tanjug/ Rade Prelić

Odluku da će biti vojno neutralna Srbija je donela 2007. godine, što znači da zemlja nije zainteresovana za pristupanje postojećim vojnim savezima, ali će nastaviti da razvija spoljno - političke odnose. Zvanični Beograd smatra da je vojna neutralnost održiva i da nije smetnja saradnji sa svim partnerima.

"Vojno neutralna Republika Srbija nastaviće da vodi principijelnu i doslednu politiku zasnovanu na poštovanju međunarodnog prava, nemešanju u unutrašnje stvari suverenih država, zalaganju za mirno rešavanje svih sporova i zaštitu svoje nezavisnosti i suvereniteta svim raspoloživim zakonima i drugim sredstvima", rekao je Nemanja Starović, državni sekretar Ministarstva odbrane Srbije.

Šef Kancelarije NATO-a za vezu u Beogradu ocenjuje da partnerstvo Srbije i Alijanse napreduje iz godine u godinu, i da je bliže nego što izgleda na prvi pogled. Navodeći da NATO poštuje vojnu neutralnost Srbije, kaže da je na Beogradu da odluči kako i kuda želi da nastavi dalje.

"Srbija postaje sve važniji partner NATO-a, što je i razumljivo, jer Srbija ne samo da deli naše vrednosti, već je i naš sused, koji rame uz rame sa nama radi na unapređenju bezbednosti i stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana i evroatlantske oblasti", naveo je Đampjero Romano, šef NATO kancelarije za vezu u Beogradu.

Koncept neutralnosti Švedska je primenjivala dva veka, ali su promenjene okolnosti, odnosno rat u Ukrajini, kaže ambasadorka te zemlje, uticale na zaokret i zahtev NATO-u za priključenjem.

"Očigledno je na Srbiji kao suverenoj zemlji da odluči da li treba da zadrži vojnu neutralnost ili ne. Srbija ima sopstvene političke izbore. Mogu samo da doprinesem švedskim iskustvom koje se veoma brzo razvija u poslednje dve godine ili više godina. Ono što sada vidimo jeste pretnja ne samo jednoj zemlji, Ukrajini, već i našoj zemlji, Evropi i bezbednosnom poretku našeg kontinenta, a možda i šire. Smatramo da nijedna država u Evropi nije pošteđena", istakla je Anika Ben David, ambasadorka Kraljevine Švedske u Srbiji.

Slično iskustvo ima i Finska, čiji ambasador podseća da je podrška članstvu u Alijansi porasla u toj zemlji posle početka sukoba u Ukrajini. Ambasador Austrije ističe da neutralnost te države jeste vojna, ali ne i politička i ideološka, te da Beč nikada nije ćutao na kršenje ljudskih prava. U sličnom tonu je govorila i ambasadorka Švajcarske; neutralnost te države, kaže, ne znači da nemaju mišljenje - naročito o temama poput ljudskih prava i vladavine prava. 

Izvor: Insajder