Vorgučić: Četvrt veka nakon bombardovanja tamo smo gde smo i bili (VIDEO)

Dvadeset i četiri godine nakon bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije zbog rata na Kosovu, i kako je rečeno, ugroženosti Albanaca, nalazimo se na istom mestu gde smo i bili, smatra direktor RTV KiM iz Čaglavice Isak Vorgučić. On je u „Markeru“ naveo da su odnosi Srba i Albanaca i danas fragilni i da bi međunarodna zajednica mogla više da na tome poradi.

Isak Vorgučić, direktor RTV KiM iz Čaglavice. Foto: Insajder

"Moglo bi se reći da je međunarodna zajednica tom akcijom htela da spreči humanitarnu katastrofu koja je bila očigledna da će  se desiti na Kosovu i da na neki način sačuva Albance od pogroma. Nakon što je bombardovanje okončano, usledio je drugi period, NATO koji je došao na Kosovo i koji od tada čuva Srbe od pogroma“, navodi Vorgučić.

Kako kaže, istovremeno je ideja međunarodne zajednice bila i da se svrgne autoritarni režim Miloševića. 

"Nakon bombardovanja on je doživeo pauzu od desetak godina i sad opet imamo na vlasti ljude koji su tad bili na vlasti“, ističe on.

Ponavlja da za kosovske Srbe, NATO nakon ’99 ne predstavlja zločince, nego jedinu šansu da imaju neku vrstu zaštite na Kosovu.

"Neposredno posle bombardovanja i nekih par godina, to je izgledalo da ide ka nekom smirenju, ali 2004. odjednom se pokazalo da je ispod površine toliko nagomilanog besa i da je to eksplodiralo u pogrom koji se desio, i u rušenje i paljenje i ubijanje po celom Kosovu“, podseća Vorgučić.

Ističe da danas, s tim iskustvom, vidimo da bilo kakav prividan mir i mirno stanje i odnosi između Srba i Albanaca znače samo da nije kresnula neka varnica koja će to da rasplamsa.

"Odnosi su vrlo fragilni i međunarodna zajednica bi verovatno mnogo više mogla da poradi na tome. Evropski sporazum ima neki potencijal, a on leži u tome da je to postao uslov za put i Kosova i Srbije ka EU, tako da je to uslovljavanje da moraju obe strane da porade na normalizaciji odnosa, nigde se ne pominje priznanje“, objašnjava direktor RTV KiM.

Govoreći o Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti, koja je i dalje na snazi, navodi da je Srbija imala mogućnosti da se ta rezolucija održi na snazi, ali da ih je sve propustila.

„Da je Srbija htela i imala zaista potencijal da zadrži Kosovo onda je morala mnogo napornije da radi s Albancima. Ne možete da zadržite Kosovo mimo volje većinskog stanovništva i ne možete da sačuvate srpsku manjinu na Kosovu mimo volje većinskog stanovništva. Ono što je Beograd morao da radi sve ove godine to je da pokušava da na bilo koji način ojača veze s Prištinom, ali osim retorike i udaranja u grudi i kukanja šta nas je snašlo tokom bombardovanja, nismo uradili ništa više“, ocenio je Vorgučić.

Ako se ništa ne promeni u svesti pregovarača koji su ujedno i glavni odgovorni, neće se ništa promeniti, dodao je.

"Ova godina nije ta u kojoj ćemo videti neki veći napredak u odnosima između Beograda i Prištine, ali smatram da će međunarodna zajednica vrlo rado da prigrli bilo kakav manji pomak u odnosima i da to proglasi napretkom“, rekao je Vorgučić.

Izvor: Insajder