Zbog dojave o bombi nije bilo četvrtog ponavljanja glasanja u Velikom Trnovcu

Biračko mesto u Osnovnoj školi „Muharem Kadriu“ u Velikom Trnovcu, u blizini Bujanovca, jedino je preostalo za završetak parlamentarnih izbora koji su bili raspisani još za 3. april. Konačnih rezultata na tom biračkom mestu nema – kako ranije zbog prigovora na izborne nepravilnosti i ponavljanja izbora, tako ih neće biti i nakon današnjeg pokušaja glasanja zato što je dojavljeno da je postavljena bomba.

„Danas će na osnovu situacije jer nije moglo da se sprovede glasanje - jer nije birački odbor praktično počeo sa radom na biračkom mestu – poništiti glasanje na tom biračkom mestu i zakazaće se novi krug“, izjavio je za Insajder Raša Nedeljkov, programski direktor organizacije CRTA.

Nedeljkov smatra da ovakva situacija potencijalno može da traje u nedogled. Međutim, dok u neposrednoj blizini Srbije bukti rat, a međunarodni partneri od nje traže da se opredeli – da li će na Zapad ili na Istok – država nema formirane dve najvažnije institucije – parlament i Vladu.   

Mi u Srbiji imamo problem sa podelom vlasti između različitih grana vlasti bez obzira da li imamo konstituisan parlament ili ne. Mi smo 2020. godine, kada je jedna pol grupacija imala ogromnu većinu poslaničkih mandata, čekalo se poslednji trenutak da se konstituiše parlament“, kaže Nedeljkov.

S obzirom na to da u zakonima Srbije nije određeno koliko može da traje izborni proces, postavlja se pitanje ko je odgovoran. Predstavnici vlasti odgovornost prebacuju i na opoziciju – onaj deo koji je učestvovao u međustranačkom dijalogu tokom kojeg su promenjeni izborni zakoni i produženi rokovi za upućivanje prigovora na nepravilnosti.


Ima puno izmena u izbornim zakonima koje su dovele do različitih efekata, a jedna od dobrih strana koje su uvedene - bolja mogućnost građana i političara da štite svoja prava u izbornom procesu. Ne postoji nikakav rok u pogledu završavanja izbornog procesa. Ono što postoji kao imperativ je da se izborni proces sprovede u skladu sa pravilima, zakonima i podzakonskim aktima i to je nešto što sada praktično blokira završavanje izbornog procesa“, dodao je Nedeljkov.

Ovakva situacija kada ne može da se završi izborni proces, smatra Nedeljkov, formalni je pokazatelj stanja u Srbiji. Dok konstituisane Skupštine i formirane Vlade nema - izvršna vlast u personifikovana je u jedinoj funkciji sa punim legitimitetom – predsedniku Srbije.