Ministar Vujović potvrdio istraživanje Insajdera da nema unakrsne kontrole imovine milionera

Ministar finansija Dušan Vujović potvrdio je da u Srbiji, uprkos najavama, i dalje nema unakrsne provere imovine, kojom bi se utvrdilo da li svi oni koji žive u luksuzu državi plaćaju porez na celokupnu imovinu i prihode.

Dušan Vujović

Prema istraživanju Insajder.neta, objavljenom pre nekoliko dana, milioneri u Srbiji su i dalje zaštićeni od unakrsne kontrole imovine.

Ovo istraživanje je u odgovorima na naša pitanja potvrdio i ministar Vujović, koji je rekao da za sada još nema sistemske unakrsne kontrole svih prihoda i imovine, a da se dešava samo to da poreski organi praktično “slučajno”, primenom standardnih procedura, povremeno otkriju da postoji raskorak između prijavljene i realne imovine.

"Za sada još nema primene, a slučajno se te stvari dešavaju, ako neko 'na osnovu standardnih procedura' upadne u situaciju raskoraka, da postoji raskoraka u imovini i prihodima, onda može da se pokrene. Sistematskog rada da se upoređuju imovina i dohodak, tzv. unakrsna provera, za sada nije predmet… ali mi radimo toliko stvari. Kažem vam, sistematizacija Poreske uprave je upravo u tome i mi planiramo da se Poreska uprava u celosti reorganizuje", rekao je Vujović.

Poreska uprava je redovnim procedurama identifikovala oko 500 fizičkih lica koja su raspolagala imovinom vrednijom od 35 miliona dinara, a da nisu prijavila ukupnu imovinu. U odgovori Insajder.netu Poreska uprava navodi i to da je kontrola unakrsne procene dug proces, a da će “javnost će o ishodu biti obaveštena posle pravosnažnosti odluka jer je reč o postupcima koji su u toku".

Zašto je važna unakrsna provera imovine

Porez najznačajniji prihod za budžet svake države, pa samim tim nije jasno zašto nijedna vlast od 2000. nije obezbedila veće prihode za državu primenom unakrsne kontrole, koja bi podrazumevala terensku i proveru prihoda iz različitih izvora.

Umesto da se oporezuje realna imovina svih građana, svaka vlast pribegava smanjenju plata i penzija i povećanju poreza - merama koje na kraju pogođaju srednji i siromašni sloj stanovništva, dok oni koji najviše zarađuju i koji spadaju u milionere i dalje mogu da koriste brojne mehanizme da izbegnu oporezivanje imovine.

Od 2000. do danas predstavnici vlasti više puta su najavljivali da će ovaj sistem provere biti uspostavljen zbog bolje naplate poreza i punjenja državnog budžeta, što bi se na kraju odrazilo na standard svih građana.

Poslednji put je unakrsnu proveru imovine svih čija imovina prelazi 35 miliona dinara najavio krajem 2012. tadašnji ministar finansija Mlađan Dinkić.

Međutim, odgovarajući na pitanje zbog čega do sada nema efekata ove mere za budžet, aktuelni ministar finansija Vujović je rekao da će to biti moguće tek kada se sprovede reforma Poreske uprave, donesu novi zakoni, ali i da je za to potrebna podrška celog društva, uključujući i medije.

"U nekim zemljama je dovoljno da neko zatraži nalog suda, da uđe u kuću i da vam nađe količinu namirnica u frižideru, koja prevazilazi značajno vaš dohodak i da iza toga imate problem da vi dokazujete o čemu se radi.  Mslim da se mi nalazimo na dobrom putu da to uradimo, ali to će zahtevati mnogo pažljivog rada pošto advokati u ovoj zemlji znaju jako dobro da zaustave sve procese koji nisu urađeni sto posto po zakonu. Prema tome, ideja je dobra, podržavamo je, a kada ćemo biti sposobni da to sprovedemo vrlo brzo ćemo definisati."

Nerealna procena vrednosti čak i prijavljene imovine

Na pitanje kako je moguće da se unakrsna kontrola ne sprovodi sistemski kada je to predviđeno Zakonom o poreskom postupku, Vujović kaže da to nije dovoljno i da je njemu prvom kao ministru finansija cilj da počne da se primenjuje unakrsna kontrola imovine, ali da postoje i brojni otpori za primenu ove mere. Kao primer navodi donošenje novog zakona o proceniteljima, koji bi doneo novi sistem realnije procene vrednosti imovine.

"Trenutno postoji otpor mnogih zainteresovanih grupa da zadrže monopol da to rade na osnovu svoje metodologije i mislim da mi polako ali sigurno tražimo izlaz u svakoj od tih situacija. Potrebno je mnogo toga uraditi da bi unakrsna provera poreza, odnosno to je provera dohotka de fakto, znači vi koristite indirektne metode da pogledate nečiji automobil, odelo, kuću, vikendicu, zemlju … i onda to uporedite i kažete - gospodine kod vas se pojavljuje ogromna razlika između onoga što imate i dohotka koji prijavljujete, na koji nikad niste platili porez. To je prosto reći ali nije tako lako uraditi pošto morate sve korake da definište.

Poreklo imovine

Pored unakrsne provere da li su najbogatiji građani zaista prijavili svu imovinu i na to platili porez, u Srbiji nikada nije utvrđeno ni poreklo kapitala onih koji su se bogatili tokom 90-ih za vreme ratova, sankcija i siromašenja ogromne većine građana.

Zakon o poreklu imovine je najavljen do kraja 2015, ali se s tim kasni, iako i ministar i Poreska uprava upravo donošenje ovog zakona ističu kao važan instrument bolje naplate poreza.

Iz Ministarsva pravde nisu mogli da nam obezbede sagovornika na ovu temu sve dok nacrt zakona ne bude završen. Nakon što je Insajder.net objavio da se kasni s donošenjem ovog zakona, državni sekretar Ministarstva koji je angažovan na pisanju ovog zakona Radomir Ilić za Kurir je rekao da će se imovina čije poreklo ne može da se objasni biti oporezovana sa 75 odsto, a moguće je i pokretanje krivičnog postupka.