Ministarstvo objavilo Nacrt izmena Krivičnog zakonika: Doživotni zatvor, nova krivična dela i stroža kaznena politika

Ministarstvo pravde objavilo je na svojoj internet prezentaciji Nacrt zakona o izmenama i dopunama Кrivičnog zakonika, u cilju revidiranja sankcija za najteža krivična dela. Predložene izmene, kako je navedeno u saopštenju Ministarstva,  odnose se na uvođenje doživotne kazne zatvora u krivično – pravni sistem Srbije za najteža krivična dela – teško ubistvo, silovanje koje za posledicu ima smrt, zatim obljubu nad detetom i nemoćnim licem sa smrtnom posledicom, kao i za krivično delo obljuba zloupotrebom položaja sa smrtnim ishodom itd. Uvodi se i novo krivično delo napad na advokata, reguliše sankcionisanje pripremanja teškog ubistva, a predviđene su i nove mere za višestruke povratnike.

Sud, presuda, pravda, ilustracija

Radnu grupu za izradu Nacrta teksta izmena i dopuna КZ-a, kako se navodi u saopštenju, pored predstavnika ministarstava pravde, unutrašnjih poslova i zdravlja, činile su i sudije, tužioci, advokati, predstavnici svih relevantnih institucija, kriminoloških instituta, kao i predstavnici strukovnih udruženja i nevladinih organizacija.

Novina je kazna doživotnog zatvora koja je propisana za sva krivična dela za koje je po važećem zakoniku propisana kazna zatvora od 30 do 40 godina.

Ta dela su: ubistvo predstavnika najviših državnih organa, teška dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije, udruživanje radi vršenja krivičnih dela, genocid, zločin protiv čovečnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, upotreba nedozvoljenih sredstava borbe, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja, agresivni rat, terorizam, upotreba smrtonosne naprave, uništenje i oštećenje nuklearnog objekta i ugrožavanje lica pod međunarodnom zaštitom.

Za pojedina dela - bez mogućnosti uslovnog otpusta

Kazna doživotnog zatvora ne može biti izrečena licu koje u vreme izvršenja krivičnog dela nije navršilo dvadeset jednu godinu života. Propisano je da, pored krivičnih dela ratnih zločina i drugih krivičnih dela u skladu sa ratifikovanim međunarodnim ugovorima, zastarelost krivičnog gonjenja i izvršenja kazne ne može da nastupi i za krivična dela za koja je predviđena kazna doživotnog zatvora.

Prema novinama iz Nacrta zakona predviđeno je da osuđeni na kaznu doživotnog zatvora pravo da traži uslovni otpust ima ako je izdržao 27 godina zatvora, dok je dosadašnje rešenje predviđalo da osuđeni na 40 godina zatvora uslovni otpust mogu tražiti nakon 26,5 godina. Praksa evropskog suda za ljudska prava predviđa, međutim, mogućnost uslovnog otpusta za sve osuđene na doživotni zatvor i to nakon 25 godina zatvora. Osuđenom na kaznu doživotnog zatvora uslovni otpust traje deset godina od dana kada je uslovno otpušten.

Novi Nacrt predviđa da ne može biti uslovnog otpusta osuđenih za krivična dela: teško ubistvo (član 114. stav 1. tačka 9), silovanje sa smrtnim ishodom (član 178. stav 4), obljuba nad nemoćnim licem (179. stav 3), obljuba sa detetom (član 180. stav 3) i obljuba zloupotrebom položaja (član 181. stav 5).

Pored uvođenja doživotnog zatvora, Nacrt zakona sadrži još jednu značajnu novinu, a to je propisivanje pravila za strože kažnjavanje učinilaca krivičnih dela kada su u pitanju povratnici, odnosno višestruki povratnici, navodi se u obrazloženju Nacrta.

Novina - krivično delo priprema teškog ubistva

Zbog neujednačenosti sudske prakse Nacrta zakona precizirano je krivično delo neovlašćeno držanje opojnih droga, tako što je kao poseban oblik propisano i neovlašćeno držanje opojnih droga u velikoj količini. Istovremeno uvedeni su kvalifikovani oblici za dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i omogućavanje uživanja opojnih droga kada su ona izvršena prema maloletnom licu, duševno bolesnom licu, licu koje je privremeno duševno poremećeno, licu koje je teže duševno zaostalo ili licu koje se leči od zavisnosti od opojnih droga, odnosno kada je delo izvršeno u vaspitnoj ili obrazovnoj ustanovi ili u njenoj neposrednoj blizini, ustanovi za izvršenje krivičnih sankcija, u javnom lokalu ili na javnoj priredbi ili ako je delo izvršilo službeno lice, lekar, socijalni radnik, sveštenik, nastavnik ili vaspitač iskorišćavanjem svog položaja ili ako je za izvršenje dela iskorišćeno maloletno lice.

Za krivično delo učinjeno sa umišljajem, za koje je propisana kazna zatvora, sud će izreći kaznu iznad polovine raspona propisane kazne ako je učinilac ranije dva ili više puta osuđen za krivična dela učinjena sa umišljajem na zatvor od najmanje jednu godinu i ako od dana otpuštanja učinioca sa izdržavanja izrečene kazne do izvršenja novog krivičnog dela nije proteklo pet godina.

Za pripremu teškog ubistva zatvorom od jedne do pet godina biće kažnjen onaj ko „nabavlja ili osposobljava sredstva za izvršenje krivičnog dela ili otklanja prepreke za njegovo izvršenje ili sa drugim dogovara, planira ili organizuje njegovo izvršenje ili preduzme drugu radnju kojom se stvaraju uslovi za njegovo neposredno izvršenje“.

Usklađivanje s preporukama FATF-a

Pojedinim odredbama Nacrta zakona izvršene su izmene i dopune delova koji se odnose na ugrožavanje bezbednosti vazdušnog saobraćaja, bezbednosti vazdušnog saobraćaja nasiljem, otmicu vazduhoplova, broda i drugog prevoznog sredstva, vrbovanje i obučavanje za vršenje terorističkih dela, ugrožavanje lica pod međunarodnom zaštitom i finansiranje terorizma. Na taj način, kako stoji u obrazloženju, vrši se potpuno usklađivanje Кrivičnog zakonika sa FATF Preporukom br. 5 o finansiranju terorizma.

Strožu kaznenu politiku najavio je predsednik Aleksandar Vučić 12. januara , i to nakon održane sednice Saveta za nacionalnu bezbednost.

Dan pre održavanja sednice Saveta ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović je saopštio da je u obimnoj akciji policije uhapšeno oko 150 ljudi, kao i da je raspisana crvena Interpolova poternica za Filipom Koraćem, koji važi za bliskog saradnika Luke Bojovića.

Predsednikova najava uvođenja drakonskih kazni izazvala je brojne reakcije – od toga da takve najave nisu u nadležnosti predsednika, preko upitnosti efekata planiranih izmena.

Predstavnici stručne javnosti su s jedne strane navodili da je važno jačanje države u borbi protiv kriminala, ali s druge strane upozoravali da strože kazne ne moraju nužno da utiču na smanjenje učestalosti krivičnih dela, pozivajući se na rezultate prethodnih reformi.

Struka je zahtevala i javnu raspravu o predloženim rešenjima.

Zbog najava se oglasilo i Društvo sudija Srbije koje je istaklo da se ponavlja praksa planiranja značajnih izmena zakona bez javne rasprave i konsultovanja stručne javnosti.

Ovo strukovno udruženje pozvalo je Vrhovni kasacioni sud i Visoki savet sudstva da najavljene mere razmotre i izjasne se o njima.

Izvor: Insajder