Propao i sedmi pokušaj prodaje Jugoremedije
Pokušaj prodaje nekadašnjeg farmaceutskog giganta zrenjaninske fabrike lekova Jugoremedija koja se nalazi u stečaju, propao je i sedmi put, prenosi e-kapija. Javna prodaja preduzeća bila je zakazana za danas, ali niko nije otkupio dokumentaciju i položio depozit, pa je i sedmi pokušaj prodaje proglašen neuspešnim.
Početna cena ove fabrike bila je 800 miliona dinara, a stečajni upravnik Radovan Savić kaže da postoje dva zainteresovana kupca koji nisu bili u mogućnosti da se prijave na javni poziv i dodaje da će „ako su i dalje zainteresovani, Odbor poverilaca Jugoremedije odrediti novi rok za prodaju“.
Prethodni pokušaj prodaje bio je krajem juna, cena je bila ista, ali ni tada niko nije uplatio depozit u roku koji je bio predviđen oglasom, kao ni u februaru ove godine kada je početna cena bila 1,2 milijarde dinara.
Ponuđenu imovinu Jugoremedije čine industrijski kompleks, upravne zgrade, pomoćni objekti, kao i stan u Zrenjaninu, intelektualna svojina - 24 žiga, 28 motornih vozila, inventar i zalihe.
Spor zbog dozvola za proizvodnju i promet lekova
Podsetimo, prvi pokušaj prodaje Jugoremedije je propao u oktobru prošle godine zbog toga što je sud u Zrenjaninu pod pritiskom poverilaca Jugoremedije otkazao prodaju jer je fabrika trebalo da se proda bez svoje najvrednije „imovine“ - dozvole za proizvodnju i promet lekova čija je procenjena vrednost 16,2 miliona evra.
O ovim dozvolama u toku je sudski spor. Milan Selaković funkcioner SPS i vlasnik privatne firme Union Medic 2013, godinu dana posle proglašenja stečaja, uzeo je Jugoremediju u zakup. Na taj način Selakoviću je praktično pripala i najvažnija „imovina“ Jugoremedije - dozvole za proizvodnju i promet lekova. Kada je prošle godine proglašen bankrot Jugoremedije, Selaković je bio dužan da fabrici vrati i dozvolu odnosno ono što pripada Jugoremediji, ali je to odbio da uradi.
Stečajni upravnik Radovan Savić je pokrenuo tada tužbu protiv Selakovićeve firme Union-Medic. Uprkos tome, stečajni sudija Aleksandar Stoikovski je naložio raspisivanje oglasa za prodaju u kome se kao imovina Jugoremedije ne navodi dozvola za proizvodnju lekova, već upravo parnica za njen povraćaj.
Nekada značajna socijalistička fabrika lekova u poslednjih 17 godina prošla je trnovit „tranzicioni“ put – od sumnjive privatizacije, preko višegodišnjeg otpora radnika i akcionara za opstanak firme, nerazjašnjene „uloge“ države u uništenju firme, do stečaja i, na kraju, bankrota koji je proglašen 2016. godine.
Zbog isprepletanih veza države sa privatnim vlasnicima, Jugoremedija je „zaslužila“ i značajno mesto na spisku 24 sumnjive privatizacije čije hitno rešavanje je zatražila Evropska unija.
Izvor: ekapija, Insajder