Tužilaštvo u Hagu traži doživotni zatvor za Karadžića

Tužilaštvo Haškog tribunala zatražilo je, u žalbi na prvostepenu presudu bivšem predsedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, da izrečena kazna od 40 godina zatvora bude zamenjena doživotnim zatvorom.

Tužioci su od Žalbenog veća tražili i da Karadžića proglasi krivim za genocid nad muslimanima i Hrvatima u sedam bosanskih opština, delo za koje je prvostepenom presudom oslobođen krivice.

Tribunal je Karadžića, marta prošle godine, proglasio krivim za genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce 1992-1995.

Raspravno veće oslobodilo je Karadžića krivice po tački optužnice po kojoj je progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva u šest bosanskih opština dosegao razmere genocida.

U žalbi, čiju je redigovanu verziju sud u Hagu danas objavio, Tužilaštvo ocenjuje da su nalazi iz prvostepene presude "u većini detaljni, sveobuhvatni i čvrsti", ali da zbog "manjkavog pristupa" sudija u nekim njenim delovima "presuda ne odražava celokupnu Karadžićevu krivičnu odgovornost i u nedovoljnoj meri ga kažnjava za njegove zločine".

U tri od četiri osnove za žalbu tužioci tvrde da su sudije, pogrešnim tumačenjem činjenica i prava, došle do nepravilnog zaključka da Karadžić, u šest opština, nije imao genocidnu nameru da uništi muslimane i Hrvate kao etničke grupe.

Po žalbi, taj zaključak nije u skladu s dokazima na osnovu kojih je samo raspravno veće utvrdilo da su srpske snage, pod Karadžićevom vrhovnom komandom, brojnim zločinima - ubistvima, okrutnim tretmanom, nezakonitim pritvaranjem pod nehumanim uslovima, seksualnim nasiljem - nesrpsko stanovništvo prognale, odnosno "trajno uklanjale sa teritorija na koje su Srbi polagali pravo".

Po prvostepenoj presudi, ti zločini počinjeni su u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je Karadžić bio protagonista, s ciljem da se na velikim delovima teritorije BiH stvori srpska država.

U četvrtoj žalbenoj osnovi, tužioci tvrde da kazna od 40 godina zatvora "ne odražava na pravi način nalaze raspravnog veća i njegovu analizu težine Karadžićevih zločina".

Po Tužilaštvu, nalazi sudija o Karadžićevoj ključnoj ulozi u zločinima u Sarajevu i Srebrenici i sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, svaki za sebe, zahtevaju kaznu doživotnog zatvora.

"Uzeti u obzir zajedno, predstavljaju najteži skup zločina ikada pripisan jednoj osobi pred Tribunalom i zahtevaju najvišu raspoloživu kaznu - doživotni zatvor", tvrde tužioci.

Karadžić je u svojoj žalbi ocenio da je prvostepena presuda, koju mu je izrekao Tribunal, "nepravična" i da je čitav proces bio "manjkav".

U nastavku postupka, optužba i odbrana imaju rok do 15. marta da, pisanim podnescima, odgovore na žalbu suprotne strane. Žalbeno veće potom će zakazati usmenu raspravu o žalbama na prvostepenu presudu.

Karadžić je u sudskom pritvoru u Sheveningenu od 30. jula 2008. Vlasti Srbije uhapsile su Karadžića, kako su saopštile, 21. jula te godine u Beogradu. Karadžićevi advokati tvrdili su, međutim, da je on bio uhapšen 18. jula i da je tri dana držan na nepoznatom mestu.

Izvor: Beta, Insajder