Od petka 1. marta 2023. godine počinje da funkcioniše jedinstveno tržište rada Otvorenog Balkana

Jedinstveno tržište rada Otvorenog Balkana, čije su članice Srbija, Albanija i Severna Makedonija, počinje da funkcioniše od petka 1. marta 2023. godine, što znači da će svi građani uz najjednostavniju proceduru moći da dobiju posao u bilo kojoj od zemalja te inicijative.

Lideri zemalja na samitu Otvoreni Balkan. Foto: Srđan Ilić

Prednosti slobodnog kretanja radnika u regionu, bez bilo kakvih administrativnih barijera su višestruke, počev od mogućnosti obavljanja sezonskih poslova, preko smanjenja deficitarnih zanimanja i jačanja poverenja investitora do rasta ključnih sektora privrede, saopštila je Privredna komora Srbije.

Očekuje se da slobodan pristup tržištu rada od oko 11 miliona stanovnika spreči dalji odliv mozgova i mladih iz regiona nudeći mogućnosti za zapošljavanje, ali i da odgovori na sve veće zahteve za kvalitetnim kadrovima, kako lokalnih tako i međunarodnih kompanija, koje posluju u regionu.

Državljani Srbije, Albanije i Severne Makedonije, koji žele da se zaposle u nekoj od članica Otvorenog Balkana ili su već pronašli poslodavca, potrebno je da poseduju ID broj za koji se registruju elektronski, u par koraka.

To podrazumeva da popune formular na platformi (eUprava) i prilože važeći biometrijski dokument. Na osnovu dostavljenih podataka, domicilni nadležni organi, preko platforme eUprava generišu jedinstveni identifikacioni broj Otvoreni Balkan (IDOB).

Nakon toga, zainteresovani može da pristupi portalu eUprave odredišne zemlje i podnese zahtev za slobodan pristup tržištu rada. Odredišna zemlja posle provere donosi konačnu odluku.

Posle dobijanja odobrenja zainteresovani može biti zaposlen, pod istim uslovima kao lokalni državljanin zemlje, do dve godine, a nakon isteka ovog perioda, može se produžiti period boravka, odnosno radne dozvole.

Inicijativa Otvoreni Balkan bila je meta kritika još svog formiranja 2019. godine - od toga da je alatka za političku promociju, preko toga da se preko nje stvaraju takozvana Velika Srbija i Velika Albanija, do toga da se preklapa sa već postojećim inicijativama poput Berlinskog procesa, ključne inicijative za integraciju regiona u Evropsku uniju. 

Takozvani Mini Šengen su pokrenuli lideri Srbije, Albanije i Severne Makedonije zarad slobodnog kretanja robe, usluga, ljudi i kapitala.

Izvor: Beta