Vlast poručuje da je spremna i za vanredne izbore, opozicija: Prvo odluka da nema kopanja litijuma

Svega dva meseca posle lokalnih izbora i nešto više od pola godine od vanrednih republičkih, ponovo se pominje mogućnost izlaska građana na birališta. Glavna tema, kako u Skupštini Srbije, tako i na protestima širom zemlje je iskopavanje litijuma. I dok vlast nameće mogućnost referenduma o gorućoj temi, ali i spremnost na odmeravanje snaga i kroz ponovno "opipavanje" podrške birača, opozicija šalje poruku da su za izlazak na birališta spremni, ali pod određenim uslovima.

Sednica Skupštine Srbije, Foto: Tanjug/Nemanja Jovanović

Od dolaska Srpske napredne stranke (SNS) na vlast 2012. građani su na izbore izlazili šest puta, što vanredno što redovno. U susret prethodnim, i najnovije podele opozicije na one koji su "birali borbu" i "bojkotaše", stiče se utisak da se pojavila tema oko koje opozicija ponovo može da se ujedini. A to je srpski kriptonit čije ležište je nedaleko od Loznice.

Pevali su predstavnici vlasti pesmu "Četiri godine" aludirajući da novih izbora neće biti jer su, i ovog puta, uspeli da na svim nivoima formiraju vlast sa koalicionim partnerima. Izuzev jedne opštine u Nišu. Međutim, nisu računali da će tokom leta i svega nekoliko meseci kasnije da se pojavi tema koja će se naći u žiži javnosti i pokrenuti lavinu nezadovoljstva.

Protesti građana koji ne jenjavaju i žustra višednevna rasprava u parlamentu o iskopavanju litijuma u dolini Jadra kao da iznova stvaraju atmosferu mogućnosti novih izbora.

Trebalo bi imati u vidu da vlast nudi i referendum koji je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić i to vrlo samouvereno poručujući da prvo hoće da dobije analizu domaćih stručnjaka u vezi zaštite životne sredine, te da će, kako je naveo, onda da vidi (šta dalje).

"Ako bude išlo po planu, možemo krajem sledeće godine da tražimo i izjašnjavanje građana…i mogu da biraju hoće li u Loznici, hoće li u Zapadnoj Srbiji ili u celoj Srbiji“, kazao je Vučić.

Kazali su i njemu građani na ulicama da su protiv iskopavanja litijuma i projekta "Jadar" sa kojima je saglasna i parlamentarna opozicija.

Kako je sve počelo

Svega pre nekoliko dana, 19. jula, potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Marinika Tepić pozvala je na raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora na kojima bi se građani Srbije izjasnili o pokretanju eksploatacije litijuma.

Tepić je ocenila da je SNS "prevarila glasače“ jer pre junskih izbora "nije rekla da će se svim snagama založiti da se krene s vađenjem litijuma“.

"SNS nema legitimitet za takvu odluku i politiku. Zbog toga je neophodno održati vanredne parlamentarne izbore na kojima bi se građani izjasnili da li su za takvu politiku ili podržavaju stav opozicionih stranaka i stručne javnosti koje se tome protive“, navela je Tepić.

Predsednik Izvršnog odbora SNS Darko Glišić odgovorio je tvrdnjom da je njegova stranka za izbore spremna. Komentarišući zahteve opozicije za održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, Glišić kaže da je plan Vlade Srbije da radi pun mandat od četiri godine, ali da ta stranka "ne želi mimo volje građana da drži mandat".

"Izbore mogu da traže, ali izbori su održani i plan jeste da se četiri godine radi posvećeno i marljivo, ali nikada ne možete da isključite da ako neko baci tu rukavicu i kaže da su se promenile okolnosti i da građani misle drugačije - mi ne želimo da mimo volje građana držimo taj mandat. Što se nas tiče, plan jeste pun mandat, ali videćemo. Ako okolnosti budu takve da moramo još koji put da pobedimo - pobedićemo ubedljivo", rekao je Glišić.

On je poručio predsedniku SSP Draganu Đilasu koji je izneo zahtev za održavanje novih izbora jer je "vlast promenila politiku prema rudarenju litijuma", da je "imao izbore 2. jula, pre dva meseca", ali da ih je bojkotovao u većini gradova i opština gde su se održavali.

Zato je Insajder pitao i Đilasa i druge predstavnike opozicije šta misle o signalima iz vlasti da vanredni izbori nisu isključeni. Opozicija Glišiću ne ostaje dužna.

Dragan Đilas, Marinika Tepić, Zdravko Ponoš, foto: Srđan Ilić

"Bez promene izbornih uslova besmisleno je pričati o bilo kakvim izborima. Da bi do promena došlo neophodno je uključivanje predstavnika ODIHR-a i Evropskog parlamenta u razgovor vlasti i opozicije. Bez posredovanja organizacija koje su vršile monitoring decembarskih izbora neće biti napretka u primeni preporuka ODIHR-a", kaže Đilas za Insajder.

Njegov kolega iz Zeleno - levog fronta, Đorđe Pavićević ističe da oni ne shvataju ozbiljno najave vlasti za raspisivanjem referenduma ili eventualno novih vanrednih izbora.

"Ne shvatamo preozbiljno te najave, one imaju za cilj skretanje pažnje sa tekuće pobune protiv vlasti i uvođenje discipline u vlastitim redovima. Izbora će biti samo u slučaju da vlast to vidi kao izlaz iz krize u kojoj se sada nalazi, da bi izbegli širu pobunu i pad sa vlasti. Ova najava je samo pokazatelj da vlast teško kontroliše situaciju, pre svega svoje funkcionere i biračko telo koje ne želi da sledi politiku rasprodaje prirodnih resursa i uništavanja životne sredine radi bogaćenja partijske elite", jasan je Pavićević u odgovoru za naš sajt.

Zoran Lutovac. Foto: Srđan Ilić

Predsednik Demokratske stranke Zoran Lutovac za Insajder objašnjava da se prvo mora rešiti goruće pitanje.

"Priču o referendumu i novim izborima naprednjaci puštaju u medije kako bi anestezirali javno mnjenje, kako bi ugasili pobunu koja se rasplamsava u celoj Srbiji zbog kopanja litijuma. Prvo da se donese odluka da neće biti eksploatacije litijuma, pa tek onda da se organizuju izbori", jasan je Lutovac u odgovoru na naša pitanja.

"Ovo je zapravo priča o tome kako oni slušaju volju naroda. To apsolutno nije tačno. Nikada je nisu ni slušali. Sada, kada su građani krenuli sa masovnim demonstracijama ne dozvoljavajući da se uništava zemlja i pretvara u rudarsku koloniju, naprasno postaju 'oni koji slušaju narod'. Slušaće narod ovaj put. Ne verujem im uopšte. Neće oni vlast predati tako lako", odgovor je poslanice Danijele Nestorović iz Ekološkog ustanka na pitanja Insajdera.

Podsećamo da vlast poziva na dijalog dok ga opozicija kategorično odbija, a građani se samoorganizuju strahujući da će im potencijalni rudnik u dolini Jadra napraviti ekološku katastrofu. Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić najavila je i parlamentarnu komisiju o rudarenju litijuma. Opozicija i to kategorično odbija ne želeći da sa njima sedne za isti sto i priča o toj temi. Svi su saglasni u tome da, kako kažu, rudnika neće biti.

Miroslav Aleksić. Foto: Srđan Ilić

Šta ako ipak bude izbora i razmišljaju li o tome, pitali smo i u Narodnom pokretu Srbije (NPS).

"U ovom trenutku NPS je posvećen borbi protiv namere režima da Srbiju pretvori u rudarsku koloniju i deponiju otrovne jalovine. A sto se tiče pominjanja izbora, što pre dođe do promene vlasti biće bolje za građane i zemlju, a mi se kao opoziciona stranka aktivno pripremamo za njih kad god da budu", kaže za Insajder Miroslav Aleksić predsednik NPS.

Da je još neizvađeni litijum potencijalno opasan za vlast u Srbiji, ocenjuju i u Srbija centru (SRCE)

"Vlast se zatrčala sa litijumom i sad su se našli u blatu. Obavezali su se na nešto, prihvatili neke rokove, sa đavolom tikve sadili. Što se više koprcaju, sve dublje propadaju. Probali su sa pretnjama, pa sa obećanjima. Ništa ne ide. Obećavali blagostanje, niko im ne veruje. Onda nudili referenfum, ali za kraj sledeće godine. Dobili su ga odmah pa im se ne sviđa ovo što vide. Sad pominju izbore, pa će da vide šta kažu istraživanja. A ni u ludilu ne smeju na izbore pod elementarno normalnim uslovima", siguran je Zdravko Ponoš predsednik stranke SRCE.

Sednica Skupštine Srbije, Zdravko Ponoš, Marinika Tepić Foto: Tanjug/Rade Prelić

Poslanici Skupštine Srbije zasedali su od 23. jula do samog kraja meseca diskutovali o čak 60 tačaka dnevnog reda. No, centralna tema upravo se odnosila na potencijalni rudnik litijuma.

Sednica Skupšine Srbije, Foto: Tanjug/Nemanja Jovanović

I dok opozicija zahteva vanredne izbore, poslanici iz klupa vladajuće koalicije tvrde da se radi o izuzetno važnom projektu te da do eksploatacije litijuma neće doći ukoliko ne budu ispunjeni svi ekološki standardi.

Podsećamo da su Srbija i EU potpisale Memorandum o razumevanju o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima.

Izvor: Insajder