Pregled nedelje: Zatvorski, pa kućni pritvor za uzbunjivača iz Krušika; jurnjava za Vesićem; hapšenje u vezi s istragom ubistva Ivanovića

Nedelja koja je počela uznemrenjem javnosti i protestima zbog zatvaranja radnika fabrike Krušik Aleksandra Obradovića, okončana je jednodnevnom, dinamičnom posetom ruskog premijera Dmitrija Medvedeva. U međuvremenu, nakon gotovo jednomesečnog zatvorskog pritvora, radnik fabrike Krušik Aleksandar Obradović, koji je medijima dostavljao informacije o izvozu oružja i poslovima koji se dovode u vezu sa ocem ministra policije – Brankom Stefanovićem, prebačen je u kućni pritvor i to posle velikog pritiska javnosti; aktivisti Saveza za Srbiju jurili su zamenika gradonačelnika Gorana Vesića po pešačkoj zoni u centru Beograda, nakon promocije njegove knjige; taksisti koji su danima blokirali Beograd, uz zahtev da se udruženju CarGo onemogući rad, prekinuli su proteste, pošto im je predsednik države Aleksandar Vučić obećao da će dobiti subvencije. Na sajtu Insajdera protekle nedelje mogli ste da čitate i o hapšenju policajca sa Severa Kosova u vezi sa ubistvom Olivera Ivanovića, presudi protiv protiv bivšeg predsednika Opštine Brus Milutina Jeličića Jutke, zaključku Ministarstva kulture da je postupak izdavanja saglasnosti za projekat izgradnje gondole bio u skladu sa zakonom, mada je bilo „manjkavosti“…

Duže od 20 dana i policija i nadležno tužilaštvo ćutali su o hapšenju radnika Krušika Aleksandra Obradovića, koji je medijima dostavljao informacije da je Branko Stefanović, otac ministra policije Nebojše Stefanovića, učestvovao u trgovini oružjem, a da je kompanija GIM koju je predstavljao dobijala municiju po povoljnijoj ceni. Nakon što su mediji objavili tu informaciju, građani su protestovali ispred Centralnog zatvora tražeći da Obradović bude pušten. Slobodu za radnika Krušika zatražila su i novinarska udruženja.

Nakon žalbe Obradovićevog advokata Ljubisava Radosavljevića Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je rešenje o pritvoru Višeg suda, zbog, kako je rečeno, bitnih povreda odredbi krivičnog postupka, nakon čega je predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Isti dan je i Viši sud doneo odluku da Aleksandar Obradović bude pušten u kućni pritvor.

Obradović je tokom nedelje odlučio da za advokata angažuje Vladimira Gajića, koji je za Insajder rekao da je njegov klijent pred istražnim organima  objasnio motive zbog kojih je alarmirao javnost.

“Tužilaštvo sumnja da je odavao poslovne tajne iz koristoljublja, a za to nema nikakve dokaze. Moj klijent je ustvari samo alarmirao javnost na sumnjive poslove u preduzeću Krušik, nije priznao nikakvo krivično delo jer tu nema nikakvog krivičnog dela”, naveo je Gajić za Insajder.

STAV READAKCIJE Zloupotreba kao službena tajna

“Sumnja da je radnik Krušika neovlašćeno pribavljao podatke pet godina”

Posle gotovo mesec dana ćutanja, o slučaju radnika iz Krušika oglasilo se i Posebno tužilaštvo za visokotehnološki kriminal koje vodi istragu. Kako je saopštilo, istraga protiv A.O. “usmerena je ka radnjama koje je osumnjičeni preduzeo od 2014. godine do dana pokretanja postupka, tako što je radeći na pozicijama evidentičara i terminera iz razloga lične prirode neovlašćeno pribavljao podatke različitih stepena tajnosti o poslovanju ovog namenskog preduzeća u nameri da ih preda nepozvanom licu". Tužilaštvo je navelo da je osumnjičeni te podatke, putem računarske komunikacije, predao stranom državljaninu, da bi ta osoba jedan deo objavila na Internetu.

Obradović je nakon svega izjavio za NIN da su četiri privatna preduzeća imala povlašćen položaj prilikom kupovine municije iz Krušika – firma GIM, dva preduzeća u vlasništvu Slobodana Tošića, kao i jedno preduzeće iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje, kako je rekao, vodi čovek iz Srbije.

Za sada nema informacije da li će nadležno tužilaštvo ili MUP ispitati informacije koje je Obradović dostavio medijima.

Istovremeno, pojavila se informacija o još jednom navodnom uzbunjivaču i to u Ministarstvu odbrane. Naime, Vojni sindikat Srbije je saopštio da je ministar odbrane potpisao je naredbu o smenjivanju sa dužnosti oficira na službi u jednoj od uprava Ministarstva odbrane, a koji je odbio da na nezakonit način zaposli određene kadrove”. Tu informaciju je, međutim, demantovalo Ministarstvo.

Jurnjava za Vesićem

Ove nedelje na sajtu Insajdera mogli ste da čitate i o incidentu koji se dogodio nakon promocije knjige Gorana Vesića o Beogradu u galeriji Progres. Prvo su se aktivisti SNS i SzS verbalno su sukobili, da bi nakon promocije opozicioni aktivisti jurili gradonačelnika dok je išao ka službenom automobile. Oni su uzvikivali „Vesiću, lopove“, a pripadnici SNS-a, koji su stajali ispred galerije, su uzvraćali sa „Đilase, lopove“.

Kako su preneli mediji, aktivisti Saveza uvredama su dočekali i goste promocije, među kojima i generalnog sekretara predsednika Srbije Nikolu Selakovića, a jedna od aktivistkinja SzS pokušala je telom da zaustavi vozilo u kojem se Vesić nalazio, a koje se velikom brzinom uputilo na Narodnom pozorištu.

Vesić je najavio da će prihod od prodaje njegove knjige tokom promocije biti uplaćen u humanitarne svrhe. Promociji Vesićeve knjige, između ostalih, prisustvovali su glumci Svetislav Goncić i Branko Milićević-Kockica, zatim odbornici u Skupštini Beograda, poslanik Aleksandar Marković, Vladimir  Beba Popović, novinarka Pinka Ksenija Vučić…

Hapšenje na Severu Kosova u vezi sa ubistvom Ivanovića, optužnica zbog pritisaka da se glasa za Srpsku listu

Po već viđenom scenariju na Sever Kosova ponovo su “upale” specijalne jedinice Kosovske policije, a uhapšen je jedan policajac – Rade Basta, dok se za drugim  -Željkom Bojićem, inače šefom operative KPS za Sever Kosova i dalje traga. Oni su osumnjičeni za prikrivanje dokaza i organizovani kriminal.

Sulj Hodža, specijalni kosovski tužilac, izjavio je dvojica osumnjičenih policajaca „nisu adekvatno obavili posao ili da su čak sakrili dokaze, ne samo u slučaju ubistva Olivera Ivanovića, već i u ostalim nerasvetljenim slučajevima". Hodža je izjavio da kosovsko tužilaštvo ima dokaze da su “radili i delovali pod naredbom Milana Radoičića, potpredsednikom Srpske liste”, koji se inače sumnjiči za umešanost u ubistvo Ivanovića.

Direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić je izjavio da je namera ove akcije da se Srbi okrive za ubistvo Ivanovića, dok je šef srpske policije Vladimir Rebić izjavio da je srpska policija imala saznanja da će ROSU sprovesti akciju na Severu Kosova, te da je pokazala “frustraciju Prištine, jer je morala da povuče kandidaturu za članstvo u Interpol”.

Gotovo u isto vreme Osnovno tužilaštvo u Gnjilanu podiglo je optužnicu protiv Ž.D. i V.B, zbog pritisaka na birače da glasaju za Srpsku listu.

Nakon tvrdnji zvaničnika Centralne izbora Kosova da su otrovani posle otvaranja koverti sa glasovima iz Srbije, direktorka Klinike za infektivne bolesti Ljindita Ajazaj Beriša izjavila je da je na osnovu laboratorijskih rezultata Instituta za biohemiju u Prištini isključena mogućnost da je u kovertama sa glasovima iz Srbije bilo ikakvog infektivnog agensa.

S obzirom na to da je ostalo otvoreno pitanje šta je prouzrokovalo zdravstvene tegobe koje je prijavilo osoblje CIK-a koje je brojalo glasove, odlučeno je da se koverte pošalju na analize u inostranstvo.

Blokada Beograda, razgovor sa Vučićem, obećane subvencije i dogovor

Duže od dve nedelje taksisti su blokirali grad, tražeći da se udruženju CarGo onemogući rad, uz navode da rade nelegalno, odnosno da ne poštuju Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju. Sa druge strane, u GarGo-u su navodili da njihovo poslovanje ne spada u pružanje usluge javnog prevoza, pa da za njih taj zakon ne važi.

Iako zahtev taksista, bar za sad, nije ispunjen, oni su nakon razgovora sa predsednikom države Aleksandrom Vučićem obustavili protest.

„Konstatovali smo gde su sve problemi. Ono što je dogovoreno i što ćemo sada pratiti iz dana u dan, jeste da će država zaista striktno primenjivati sve zakonske okvire kada je u pitanju nelegalni prevoz putnika”, rekao je Aleksandar Bjelić, predsednik Saveza taksi udruženja Srbije, nakon sastanka. 

Sa druge strane, predsednik Srbije je posle dogovora otkrio da je država spremna da im ponudi subvencije, budući da su oni “potpuno posvećeni tome da njihova usluga bude na najvišem nivou”.

Novinari protiv fantoma

Osim taksista, protestovali su i novinari. Naime, nakon što su maskirani muškarci u ponedeljak veče u dvorište TV N1 ubacile više stotina letaka sa natpisima „Republika Srbija doviđenja. Dobrodošli u Luksemburg“, medijski radnici okupili su se ispred Vlade Srbije, u znak podrške televiziji N1.

Ovo nije prvi put da se nedaleko od zgrade N1 dešavaju ovakvi incidenti.  U nedelju su blizu ulaza postavljene improvizovana rampa i tabla s natpisom „Napuštate Republiku Srbiju, dobrodošli u Luksemburg“. I pre manje od mesec dana na ogradi gradilišta, koje se nalazi odmah pored TV N1, takođe je osvanuo plakat „Republika Srbija - doviđenja, N1 - dobrodošli u Luksemburg“, a nalepnice sa istim tekstom nedavno su se pojavile na više lokacija u Beogradu, uključujući i zgradu REM-a.

Presuda Jeličiću zbog prikrivanja imovine

Gotovo u tajnosti, protiv bivšeg predsednika Opštine Brus Milutina Jeličića Jutke u Osnovnom sudu u Brusu vodio se postupak zbog prikrivanja imovine, nakon čega je doneta presuda kojom je Jeličić osuđen na osam meseci zatvora, ali bez izvršenja kazne ukoliko ne učini novo krivično delo.

U Sudu su međutim odbili da nam dostave informaciju šta je konkretno bivši predsednik Opštine Brus prikrio od imovine, upućujući nas na Agenciju za borbu protiv korupcije, iako je reč o javnom podatku, u ovom slučaju iz presude.

Međutim, portal CINS je u bazi podataka o postupcima protiv funkcionera objavio krivičnu prijavu koju je Agencija podnela 28. maja 2018 protiv Jeličića. U njoj se navodi da Jeličić nije prijavio više nepokretnosti u Brusu – zemljište površine od 3.781 kvadratni metar, pomoćne objekte od 35 i 84 kvadrata, stambeno – poslovnu zgradu od 521 kvadrat, kao i objekte trgovine površine od 30 kvadrata u osnovi. Takođe, u istom dokumentu se navodi da Jeličić nije prijavio dvosoban stan u Beogradu od 52 kvadrata, pet terenskih vozila i putnički automobil marke “škoda” u vlasništvu njegove supruge.

Kako se dalje navodi, nije prijavio potraživanja na osnovu pozajmice privrednom društvu “Panikop Beograd” od oko 2,4 miliona dinara, a nije preneo ni upravljačka prava u tom preduzeću, u kome je vlasnik 100 odsto udela, direktor i zastupnik.

Inače, Milutinu Jeličiću Jutki sudi su za polno uznemiravanje i nedozvoljene polne radnje zloupotrebom službenog položaja. Protiv njega se vodi i postupak po krivičnoj prijavi Ministarstva građevinarstva zbog sumnje da je koristeći svoj položaj i uticaj koji je imao kao predsednik Opštine prekršio zakon u slučaju nelegalnog objekta na Pančićevom vrhu.

Ministarstvo kulture o slučaju “gondola”: Sve zakonito, uz manjakovsti

I dok se čeka konačna odluka Upravnog suda o zakonitosti građevinske dozvole koju je izdalo Ministarstvo građevinarstva za pripremne radove na izgradnji gondole na Kalemegdanu, Ministarstvo kulture analiziralo je da li su aktivnosti Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture bile u skladu sa Zakonom o kulturnim dobrima.

Nakon što je Upravni odbor Zavoda sačinio izveštaj, utvrđeno je da su sve aktivnosti bile zakonite, uz neke “manjkavosti” i propuste u proceduri odlučivanja.

 „Upravni odbor, prema odgovorima dostavljenim ovom ministarstvu, nije došao do činjenica koje bi jasno osporile zakonitost u izdavanju datih rešenja, već one ukazuju na manjkavosti u radu. Odbor konstatuje da je došlo do propusta u proceduri odlučivanja, ali da oni nisu u suprotnosti sa važećim dokumentima o radu Republičkog zavoda, niti usvojenim poslovnim propisima“, navodi Ministarstvo kulture za Insajder.

Kada je reč o neusklađenosti Plana generalne regulacije kojim je zabranjena gradnja žičare na Kalemegdanu i Plana detaljne regulacije koji je omogućava, u Ministarstvu navode da procene usklađenosti urbanističkih planova nisu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti Ministarstva građevinarstva.

Pola miliona ljudi na demonstracijama u Barseloni

Dve godine nakon referenduma o odvajanju Katalonije od Španije, Vrhovni sud te države devet katalonskih separatističkih lidera na kazne zatvora od devet do 13 godina zbog učešća u pokušaju proglašavanja nezavisnosti Katalonije od Španije 2017. godine. Sud je izdao i evropski nalog za hapšenje bivšeg katalonskog lidera Karlesa Pućdemona, koji se potom dobrovoljno predao belgijskim vlastima.

U  Kataloniji su počeli svakodnevni protesti, na kojima je uhapšeno više stotina građana. Centralni i najmasovniji protest održan je u petak u Barseloni, a kako su objavili mediji, na njemu je učestvovalo oko 520.000 ljudi.  I na ovom protestu došlo je sukoba policije i demonstranata, a više desetina je uhapšeno.

Istovremeno, čelnici Evopske unije i Velike Britanije postigli su dogovor o Bregzitu, svega dve nedelje pre EU 31. oktobra kada bi Britanija trebalo da istupi iz EU. Ipak, odluka britanskih poslanika da odlože izjašnjavanje o ovom sporazumu, mogla bi da natera britanskog premijera Borisa Džonsona da ponovo zatraži odlaganje Bregzita.

U jeku dešavanja oko Bregzita, čelnici pojedinih evropskih država nisu dozvolili otvaranje pretpristupih pregovora sa Severnom Makedonijom. Premijer Zoran Zaev koji tako nije isunio predizborno obećanje, zbog toga je zatražio nove izbore.

Izvor: Insajder