Abazović: Spomen ploču u Morinju zamenićemo drugom s natpisom ko je odgovoran za ratni zločin
Premijer Crne Gore u tehničkom mandatu, Dritan Abazović, najavio je da će spomen-ploču u Morinju zameniti novom na kojoj će činjenično biti navedeno ko je odgovoran za ratni zločin počinjen na mestu nekadašnjeg vojnog objekta.
"Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovde je bio logor, takozvani Centar Morinj, za zatočene hrvatske civile i branioce", navodi se na spomen ploči koja je otkrivena 10. oktobra.
"Sećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi!" ugravirano je na ploči ispred nekadašnjeg logora za ratne zarobljenike.
Spomen-ploču u logoru Morinj 10. oktobra su otkrili ministar spoljnih poslova Ranko Krivokapić i ministar odbrane Raško Konjević u prisustvu šefa hrvatske diplomatije Gordana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.
Abazović tvrdi da Vlada nije bila upoznata sa tim da će ploča biti postavljena i odbacuje interpretacije da je protiv obeležavanja zločina postavljanjem te ploče.
"Mi smo za to da se ploča postavi u skladu sa zakonom, ovo što je sad postavljeno, postavljeno je suprotno zakonu bez znanja Vlade i Opštine Kotor i saglasnosti Ministarstva kulture. Ljudi (bivši ministri spoljnih poslova Ranko Krivokapić i odbrane Raško Konjević) počinili su krivično delo. Imali su politički interes i učinili su takvu stvar", kazao je Abazović za "Vijesti".
Dodao je da je zvanična Hrvatska obaveštena i da je prilikom susreta sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem pokušao da objasni da nema problema sa obeležavanjem, ali da to nije urađeno u skladu sa procedurama.
Uprava za inspekcijske poslove (UIP) podnela je krajem novembra Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivših ministara u Vladi kojoj je izglasano nepoverenje Ranka Krivokapića i Raška Konjevića, zbog postavljanja spomen-ploče u Morinju.
Inspektor je prijavu podneo zbog, kako je u njoj precizirano, povrede Člana 411a Krivičnog zakonika, koji se odnosi na povredu i nedozvoljeno podizanje spomen-obeležja.
Konjević koji je bio ministar odbrane, međutim nekoliko puta je rekao da je Ministarstvo odbrane imalo pravni osnov da postavi spomen-obeležje u nekadašnjem logoru Jugoslovenske narodne armije u Morinju, gde su mučeni hrvatski zarobljenici 1991. i 1992. godine, tokom crnogorske agresije na Dubrovnik.
Pojedini građanski aktivisti tvrde da današnja vlast u Crnoj Gori nije legalistička i da su pravi razlozi odbijanje suočavanja sa prošlošću i zaštitnički odnos prema počiniocima i današnjim podržavaocima tog i drugih ratnih zločina počinjenih u Crnoj Gori i regionu.
Logor Morinj je bila kasarna JNA koja je pretvorena u sabirni centar zarobljenika, uglavnom Hrvata, s područja Dubrovnika 1991. i 1992, gde su isljeđivani i zlostavljani.
Viši sud u Podgorici je 2013. godine utvrdio odgovornost četiri osobe za ratne zločine nad zatvorenicima u Morinju, a 2014. je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio i učinio pravosnažnom.
Presudom je utvrđeno da su u Sabirnom centru Morinj zatvorenici bili izloženi fizičkom zlostavljanju, da je neprestano vladala atmosfera terora i straha za goli život.
izvor: Beta