MMF: Svetsku ekonomiju karakterišu velika neizvesnost i rizici

Svetsku ekonomiju karakteriše velika neizvesnost, a rizici su i dalje vrlo izraženi, ocenjeno je tokom prolećnog zasedanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke, posle kojeg je MMF objavio veliki broj izveštaja u pogledu globalnih ekonomskih izgleda i globalne finansijske stabilnosti, saopštila je danas Narodna banka Srbije.

Narodna banka Srbije Foto: Srđan Ilić

Međunarodni monetarni fond očekuje da globalni privredni rast uspori sa 3,4% u 2022. na 2,8% u 2023. godini, uz ubrzanje na 3,0% u 2024. godini.  

Kao ključni rizici navedeni su potencijalno pogoršanje globalnih finansijskih uslova koji mogu dodatno oslabiti privredni rast, visoka zaduženost vodećih svetskih ekonomija i produženo trajanje konflikta u Ukrajini koje ponovo može da podstakne rast cene hrane i energenata, navedeno je u saopštenju, uz ocenu da bi takav scenario mogao da utiče i na dalje zaoštravanje monetarnih politika vodećih centralnih banaka.   

Istovremeno, MMF očekuje usporavanje globalne inflacije na oko 7% u proseku u 2023. godini, koje će uglavnom biti vođeno cenama primarnih proizvoda, pri čemu očekuju zadržavanje bazne inflacije na višem nivou u nešto dužem periodu.  

Tokom ove i sledeće godine MMF očekuje privredni rast zone evra po stopi od 0,8% i 1,4%, a prosečnu stopu inflacije na nivou od 5,3% i 2,9%.   Za Evropu ove i sledeće godine očekuju rast od 0,8% i 1,7%, i usporavanje prosečne stope inflacije prvo na 10,5% ove godine, a zatim na 6,5% u 2024.  godini.

Tabaković: U 2023. godini u Srbiji očekujemo rast BDP-a do tri odsto

Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković ocenila je da se ove godine u Srbiji očekuje realni rast bruto domaćeg proizvoda u rasponu od 2% do 3%, zatim njegovo ubrzanje na raspon od 3% do 4% u 2024. godini, a nakon toga i povratak na pretpandemijsku putanju rasta od oko 4% godišnje.  

Istakla je da se u ovoj godini očekuje značajnije popravljanje tekućeg deficita u uslovima nižih uvoznih cena energenata, oporavka energetskog sektora i visokog rasta izvoza prerađivačke industrije.  

Izvoz usluga u 2022. godini povećan je za rekordna 42%, pri čemu je u četiri uslužna sektora vrednost izvoza dostigla ili premašila dve milijarde evra, uz godišnju stopu rasta u 2022. od 30% do 50%.  

Tabaković je ukazala da je Srbija, uprkos višestrukim krizama, očuvala i stabilnost i otpornost domaćeg bankarskog sektora, a da u prilog tome govore i svi relevantni pokazatelji poslovanja banaka, koji su znatno iznad regulatornih zahteva Narodne banke Srbije.

Kapital bankarskog sektora je na kraju decembra 2022. godine bio iznad 20% pokazatelja likvidnosti.  

Zbog svega toga, Srbija je na korak do dobijanja investicionog rejtinga, pri čemu sve rejting agencije ističu kredibilitet monetarne politike, pokazanu otpornost srpske ekonomije, očuvanu stabilnost u bankarskom sektoru i disciplinu u javnim finansijama, navedeno je u saopštenju NBS.

Izvor: FoNet