Nemačka: Nije prekinuta isporuka nafte ka Nemačkoj uprkos curenju naftovoda 'Družba'

Isporuke ruske nafte ka Nemačkoj "nisu prekinute" posle prijavljenog curenja u Poljskoj na jednoj liniji naftovoda "Družba" koji povezuje Rusiju i Nemačku, saopštilo je danas nemačko Ministarstvo ekonomije.

Rafinerija na kraju naftovoda "Družba" u gradu Švet, Nemačka. Foto: Beta/AP Photo/Sven Kaestner

"Bezbednost snabdevanja u Nemačkoj trenutno je garantovana. Dve rafinerije Švet i Lojna i dalje dobijaju sirovu naftu preko Poljske i naftovoda 'Družba'. Te isporuke nisu prekinute", navelo je Ministarstvo.

"Družba" je glavni naftovod kojim se dovodi ruska nafta u Nemačku. Curenje je primećeno na jednoj liniji naftovoda u centralnoj Poljskoj, javio je danas poljski operator PERN.

Uzrok curenja još nije poznat, ali to je izazvalo veliko uznemirenje pošto se dogodilo ubrzo posle nedavnog curenja oba gasovoda Severni toku Baltičkom  moru, za koje i Evropljani  i Rusi smatraju da je izazvano sabotažom.

Nemačka rafinerija Švet, neophodna za snabdevanje Berlina i njegovog regiona naftom, do sada je prerađivala isključivo rusku naftu koja je stizala naftovodom "Družba".

Međutim Berlin se obavezao da će prekinuti uvoz ruske nafte do kraja godine.

Zato su povećane rezerve nafte u rafinerijama Švet i Lojna na istoku Nemačke gde stiže ta nafta, navelo je Ministarstvo ekonomije.

Vlada kancelara Olafa Šolca je u septembru donela radikalnu odluku da pod svoju upravu stavi rafineriju u Švetu koja je u većinskom vlasništvu ruske naftne grupe "Rosnjeft" što je ta kompanija osudila i zarpretila pravnim posledicama.

Preuzimanjem kontrole nad tom rafinerijom Berlin bi da izbegne da joj vlasnik oduzme određenu aktivu, odnosno da zatvori pogon ako ne dobija dovoljno novca ili ruske nafte.

Nemačka vlada takođe hoće "odrešene ruke" da prekine zavisnost od naftovoda "Družba" i stvori druge puteve snabdevanja rafinerije kada krajem oove godine stupi na snagu evropsi embargo na rusku naftu.

Naftovod "Družba" koji radi još od 1964. godine, te se smatra da je pri kraju radnog veka, sa 4.000 kilometara je po dužini drugi u svetu. Počinje u Samarskoj oblasti u Rusiji, prolazi kroz Brajns i potom se račva na severne i južne cevi, prolazeći preko teritorija Belorusije, Ukrajine, Poljske, Nemačke, Češke, Slovačke, Mađrske, Letonije i Litvanije.

Izvor: Beta-AFP