Nova kineska “nacionalna mapa” razbesnela njene susede (FOTO)

Filipini su poslednji sused Kine koji se usprotivio njenoj novoj “nacionalnoj mapi”, pridruživši se tako Maleziji i Indiji u objavljivanju oštro formulisanih izjava u kojima se optužuje Peking da polaže pravo na njihovu teritoriju.

Indijka sa zastavom na indijsko-kineskoj granici u Bumli, Arunačal Pradeš AP Photo/Anupam Nath

Kina je u ponedeljak objavila novu verziju svoje nacionalne mape, što redovno čini od 2006. godine, kako bi ispravila ono što je Peking u prošlosti nazivao “problematičnim mapama“ za koje tvrdi da pogrešno predstavljaju granice njene teritorije.

Filipini su u četvrtak saopštili da su "odbacili" mapu zbog uključivanja isprekidane linije oko spornih područja Južnog kineskog mora koja je bila predmet presude međunarodnog tribunala iz 2016. godine u korist Manile.

Mapa je “najnoviji pokušaj da se legitimiše navodni suverenitet i jurisdikcija Kine nad filipinskim teritorijama i morskim zonama (i) nema osnova prema međunarodnom pravu“, navodi se u saopštenju filipinskog odeljenja za spoljne poslove.

Indija se prva požalila u utorak kada je uložila "snažan protest" zbog uključivanja indijske države Arunačal Pradeš i sporne visoravni Aksai-Čin u kinesku teritoriju.

 „Danas smo diplomatskim kanalima uložili snažan protest kineskoj strani na takozvanu ’standardnu mapu’ Kine iz 2023. koja polaže pravo na teritoriju Indije“, naveo je indijski ministar spoljnih poslova Arindam Bagči u saopštenju. 

“Odbacujemo ove tvrdnje kao neosnovane”, rekao je on.

 Ministarstvo spoljnih poslova Malezije takođe je odbacilo kineske “jednostrane tvrdnje“, dodajući da je ta država jugoistočne Azije “dosledna u svom stavu da odbacuje polaganje prava bilo koje strane strane na suverenitet, suverena prava i jurisdikciju u pogledu pomorskih oblasti Malezije“.

Tokom redovnog brifinga za novinare u sredu, portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin odbacio je žalbe, rekavši da su revizije „rutinsko utvrđivanje suvereniteta u skladu sa zakonom“.

“Nadamo se da relevantne strane mogu da ostanu objektivne i mirne i da se uzdrže od preteranog tumačenja ovog pitanja“, dodao je on.

Tenzije sa Indijom

Od svog dolaska na vlast 2012. godine, kineski lider Si Đinping je nastojao da transformiše Kinu u globalnu supersilu, vodeći agresivnu spoljnu politiku i povlačeći smelije poteze u nekoliko ključnih tačaka u Aziji.

Spor oko mape dolazi nekoliko dana nakon što su indijski premijer Narendra Modi i Si imali jedan od retkih direktnih sastanaka u Južnoj Africi gde su se složili da “intenziviraju napore“ za deeskalaciju tenzija na njihovoj spornoj granici, što je potez koji je viđen kao korak ka smanjivanju napetosti.

Kineski predsednik Si Đinping, indijski premijer Narendra Modi,
Kineski predsednik Si Đinping i indijski premijer Narendra Modi, foto: Tanjug/AP Photo/Ajit Solanki

Sve se desilo nakon što su Indija i Kina učestvovale u19. rundi pregovora o rešavanju svog graničnog pitanja, i pre potencijalnog sastanka između Modija i Sija na samitu G20 u Nju Delhiju sledeće nedelje – ako mu Si bude prisustvovao.

Iako se, barem javno, čini da je postignut napredak u njihovim graničnim sporovima, analitičari kažu da to možda nije slučaj.

“Indija i Kina zaista koriste svaku priliku da umanje svoje razlike, ali se čini da sve liči na jedan korak napred, dva koraka nazad“, rekao je Akhil Rameš, viši saradnik iz Pacifičkog foruma, instituta za spoljnu politiku sa sedištem u Honoluluu koji se fokusira na Indo-Pacifik.

“U ovakvoj klimi, dok obe strane mogu javno da izraze svoj interes za ublažavanje tenzija, ne vidim da se to dešava. Obe zemlje rade na svom cilju da budu lideri globalnog juga”, kaže Rameš.

Granice su decenijama bile izvor trvenja između Nju Delhija i Pekinga, a tenzije u regionu prelivale su se u rat i ranije, okončavši se kineskom pobedom 1962. U godinama koje su usledile, loše definisana de fakto granica nazvana Linija stvarne Kontrola (LAC) je podelila dve najmnogoljudnije nacije sveta.

Tenzije između dve zemlje su se značajno pojačale 2020. godine nakon sukoba u dolini Galvan, blizu Aksai Čina, oblasti koju kontroliše Kina, ali na koju polažu pravo obe zemlje. Tenzije su tinjale i rasplamsale se prošlog decembra kada je sukob između indijskih i kineskih vojnika u sektoru Tavang u Arunačal Pradešu rezultirao lakšim povredama.

 Pritisak na Modija

Dok se tenzije između Pekinga i Nju Delhija nastavljaju, političari iz glavne indijske opozicione Kongresne stranke kritikovali su Modija zbog umanjivanja važnosti pitanja granice.

“Kina je uobičajeni prestupnik kada je u pitanju preimenovanje i prekrajanje mapa teritorija koje pripadaju drugim zemljama“, rekao je lider  Kongresne partije Mallikarjun Kharge. 

 “Modijeva vlada mora da osigura da se ilegalna kineska okupacija 2.000 kvadratnih kilometara indijske teritorije duž LAC-a okonča”, kaže on.

“Godinama pričam da premijer iznosi neistine kada kaže da ni jedan inč zemlje nije izgubljen u Ladaku. Ceo Ladak zna da je Kina prigrabila našu zemlju. Ovo pitanje mape je veoma ozbiljno… premijer treba da govori o tome“, rekao je u sredu poslanik Rahul Gandi prilikom obraćanja novinarima.

Modi je uglavnom izbegavao da javno govori o pitanju granica, išavši tako daleko da je na televiziji uživo ubrzo nakon sukoba 2020. u kojima je bilo I mrtvih, rekao: „Niko nije upao, niti se neko nalazi tamo“.

Indijsko-kineska gramica
Transparent koji je postavila indijska vojska u blizini jezera Pangong Tso u blizini indijsko-kineske granice u indijskoj oblasti Ladak, foto: Tanjug/AP Photo/Manish Swarup

Međutim, Indija je preduzela nekoliko koraka da se suprotstavi pretnjama iz Kine, uključujući zabranu platforme društvenih medija TikTok i drugih dobro poznatih kineskih aplikacija, rekavši da predstavljaju “pretnju suverenitetu i integritetu“, a istovremeno je krenula da blokira kineske telekomunikacione gigante. Huavei i ZTE i isporuke njihove 5G mreže.

Usred rastućeg nacionalizma u obe zemlje, zabrinutost u Nju Delhiju zbog sve veće asertivnosti Pekinga takođe je ojačala odnose Indije sa Sjedinjenim Državama, uključujući I učestvovanje u Kvadrilateralnom bezbednosnom dijalogu (KUAD) – grupaciji koju čine Japan, SAD, Indija i Australije koja se smatra širokom protivtežom Kini.

Izvor: CNN