Preporuke Unicefa za medije za izveštavanje o masovnim pucnjavama

Unicef je saopštio preporuke za medije o tome kako da izveštavaju o slučajevima kada jedna osoba ili manja grupa ljudi upuca veći broj drugih osoba na javnom mestu.

Odavanje počasti žrtvama oružanog napada u školi "Vladislav Ribnikar" Foto: Srđan Ilić

Kako su naveli, preporuke se ne odnose na obračune kriminalnih grupa niti na ubistva praćena samoubistvom, tj. partnersko nasilje.

Unicef navodi da način na koji se izveštava o nasilju, masovnom nasilju, nasilju u porodici, samoubistvu može da utiče na druge ljude.

U preporukama ističu da mediji treba da pokušaju da što manje izveštavaju o samim počiniocima jer drugi mogu da se identifikuju sa njima ili dobiju inspiraciju.

Međunarodni fond za decu i omladinu navodi da mediji ne treba da stave sliku počinioca pored slike njegove žrtve, niti previše objavljuju sliku počinioca, naročito u naknadnim pričama, izuzev u slučaju kada policija još uvek traga za počiniocem ili za žrtvama.

U preporukama se naglašava da mediji ne treba da izveštavaju na način koji pospešuje pogrešne pretpostavke ili predrasude o mentalnim oboljenjima, a pruže informacije o lečenju i prevenciji. 

Unicef navodi da dijagnostikovano mentalno oboljenje nije nužno ili uzročno-posledično povezano sa nasiljem.

Kako ističu, mediji ne treba da izveštavaju o događaju pojednostavljeno ili senzacionalistički jer to može da da podsticaj ljudima koji žele negativan publicitet. 

Mediji treba da izveštavaju o žrtvama i o tome šta lokalno i šire stanovništvo može da uradi da im pomogne i spreči da se takvi događaji ponove, naglašava Unicef i dodaje da mediji ne treba da stigmatizuju lokalnu zajednicu gde se događaj desio, niti potencijalne žrtve počinioca.

Međunarodni fond za decu i omladinu navodi da mediji ne treba da zaborave da je događaj ostavio snažan uticaj i traumu na porodice, uključujući i porodicu počinioca i da treba da budu uviđavni tokom intervjua.

Istraživanja su pokazala da način na koji mediji izveštavaju o masovnim pucnjavama mogu da doprinesu imitaciji takvih dela i da se odgovornim izveštavanjem može smanjiti rizik, naglašavaju oni.

Unicef ističe da većina mentalno obolelih osoba nije nasilna i da, takođe, počinioci masovnih pucnjava često nemaju zvaničnu dijagnozu mentalnog oboljenja.

Odgovornim izveštavanjem o masovnim pucnjavama javnost može da se edukuje, a rizik od budućeg nasilja smanji, naglašavaju iz Međunarodnog fonda za decu i omladinu.

Unicef navodi da su posledice štetnog izveštavanja inspirisanje imitatora koji u počiniocu vide uzor ili heroja, dodatno traumatizovanje preživelih, porodica i lokalne zajednice, porast predrasuda o mentalno obolelim osobama i njihove stigmatizacije i odvraćanje mentalno obolelih od traženja ili prihvatanja stručne pomoći.

Međunarodni fond za decu i omladinu ističe da su efekti korisnog izveštavanja edukovanje javnosti o tome kako da prepozna potencijalne počinioce nasilja i kako da reaguje u tom slučaju, pružanje utehe preživelima, porodicama i zajednicama, uključujući i porodicu počinioca, informisanje javnosti o znacima upozorenja koji ukazuju na emotivnu patnju i potencijalno nasilno ponašanje i podsticaj ljudima da potraže pomoć sebi ili drugima u slučaju povišenog rizika od štetnih postupaka.

Sve informacije u vezi sa napadom u školi "Vladislav Ribnikar" možete pročitati u blogu na portalu Insajder.

Izvor: Tanjug