Velika Britanija će izručiti Džulijana Asanža SAD-u
Ministarka unutrašnjih poslova Velike Britanije Priti Patel potpisala je nalog za izručenje Džulijana Asanža Sjedinjenim Američkim Državama, kako bi se suočio s optužbama za špijunažu, potvrdilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.

On sada ima rok od 14 dana da se žali na odluku, saopštilo je Ministarstvo.
U saopštenju su naveli da "sudovi Ujedinjenog Kraljevstva nisu utvrdili da bi izručenje gospodina Asanža bilo opresivno, nepravedno ili zloupotreba procesa."
“Niti su otkrili da bi izručenje bilo nespojivo sa njegovim ljudskim pravima, uključujući njegovo pravo na pravedno suđenje i slobodu izražavanja", kao i da će "dok je u SAD prema njemu biti postupano na odgovarajući način, uključujući i njegovo zdravlje."
Sjedinjene Države traže Asanža zbog objavljivanja poverljivih vojnih dokumenata i diplomatskih depeša, a suočava se sa 18 tačaka optužnice, uključujući i onu o špijunaži.
Njegov Vikiliks je 2010. objavio na stotine hiljada diplomatskih dokumenata i dosijea koji otkrivaju ratne zločine koje su američke trupe počinile tokom vojnih operacija u Afganistanu i Iraku.
Iz Sjedinjenih Država kažu da je curenjima podataka prekršen zakon i ugroženi životi, dok Asanž smatra da je slučaj politički motivisan.
Asanž, koji poriče da je počinio bilo kakvo krivično delo se nalazi od 2019. u londonskom Belmarš zatvoru. Uhapšen je nakon izbacivanja iz ekvadorske ambasade u Londonu zbog kršenja uslova kaucije.
U ambasadu je ušao 2012. godine kako bi izbegao izručenje u Švedsku gde se suočavao sa optužbama za seksualne napade, što je on poricao. Optužbe protiv njega u Švedskoj su u međuvremenu odbačene.
Proveo je sedam godina u ambasadi Ekvadora u Londonu koja mu je takođe dodelila i ekvadorsko državljanstvo. Nakon što je u aprilu 2019. godine, ekvadorski predsednik Lenin Moreno na Tviteru objavio da je Ekvador doneo ‘suverenu odluku da povuče azil’ britanska policija je uhapsila osnivača Vikiliksa.
Ako mu bude suđeno u Sjedinjenim Državama Asanž bi se mogao suočiti sa zatvorskom kaznom od 175 godina zbog pribavljanja i objavljivanja tajnih dokumenata.
Izvor: Radio Slobodna Evropa