Ubistvo novinara bombom u Kijevu: Istraga u tri pravca

Pavel Šeremet, ubijeni novinar ruskog porekla koji je živeo i radio u Ukrajini, bio je poznat po kritičkom stavu prema vlastima Rusije, Ukrajine, Belorusije. U svim ovim zemljama Šeremet je neko vreme radio kao novinar. Ukrajinski zvaničnici navode da se istraga ubistva novinara Ukrajinske pravde Pavela Šeremeta odvija u tri pravca, ispituju se njegove profesionalne aktivnosti, neprijateljski lični odnosi, ali i "ruski trag" . 

Pavel Sheremet

Savetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine Zorian Shkiriak je rekao da iako su profesionalne aktivnosti novinara najverovatnije povod ubistva, institucije ne mogu da odbace druge mogućnosti.

Na "ruski trag" ukazao je i ukrajinski tužilac Jurij Licenko, a portparol kijevskog tužilaštva Nadja Maksimets je za kanal 112TV izjavila da detektivi takođe razmatraju da li je ovo bio pokušaj ubistva Aloni Pritule, glavne i odgovorne urednice Ukrajinske pravde, ujedno i vlasnica automobila u koji je podmetnuta bomba.

Istaknuti radio i televizijski novinar Pavel Šeremet ubijen je danas u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine.

Šeremet je pokušao da pokrene automobil, nakon čega se aktivirala bomba. Vozilo je pripadalo vlasnici i glavnoj urednici medija Ukrajinska Pravda, Aloni Prituli.

Ona se nije nalazila u automobilu u vreme eksplozije.

Ona je dodala da detektivi sada rade na istrazi u blizini Šeremetove kuće, gde je auto bio parkiran tokom noći. 

Oglasila se šefica nacionalne policije Ukrajine Katja Dekanoidze, koja je rekla da će Policija učiniti sve da reši ovaj slučaj “To je pitanje časti za našu policiju” , rekla je Dekanoidze i dodala da će lično preuzeti kontrolu nad ovim slučajem.

Ubistvo novinara osudili su i ruski zvaničnici.

Predstavnica Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova ocenila je na svojoj stranici na Fejsbuku povodom ubistva novinara da je Ukrajina postala grobnica novinara.

„Bio je profesionalac koji se nije plašio da o vlasti govori šta misli o njoj. O različitoj vlasti u različita vremena. Zato su ga i poštovali. Ukrajina postaje masovna grobnica novinara i novinarstva“, napisala je Marija Zaharova.

Portparol Kremlja Dmirij Peskov izjavio je u Moskvi da je „ubistvo ruskog građanina i novinara u Ukrajini veoma ozbiljan razlog za zabrinutost u Kremlju“, prenosi Rojters.

Urednik Ukrajinske pravde Sevgil Musaieva-Borovik rekao je novinskim agencijama da je Šermet ubijen zbog “profesionalnih aktivnosti''.

Zašto je ubijen novinar u Ukrajni? Neko očigledno želi da destabilizije situaciju u zemlji radeći ovo, rekao  je urednik Ukrajinske pravde.

Ko je bio Pavel Šeremet? 

Pavel Šeremet rođen je i odrastao u Belorusiji. Bio je veliki kritičar režima beloruskog predsednika Aleksandra Lukašenka. 
Uređivao je nedeljnik Belarus Business News, bio je i voditelj i producent Prospekta na beloruskoj televiziji, političko-analitičkog programa koji je Lukašenkov režim zabranio 1995.

Šeremet je od 1995. radio na ruskoj ORT TV u Belorusiji, a 1997. je uhapšen dok je izveštavao o švercu preko belorusko-litvanske granice i tada je u Belorusiji osuđen uslovno na dve godine zatvora.

Ruski ORT Šeremet je napustio 2014, a tu odluku je obrazložio nepristajanjem da učestvuje u ruskoj propagandi, navodeći da je bio izložen pritiscima šefova zbog izveštavanja o aneksiji Krima. Šeremet je tada oštro kritikivao politiku Kremlja prema Ukrajini opisujući otcepljenje Krima i podršku separatistima kao krvav poduhvat i veliku grešku Rusije.

Poslednjih pet godina Šeremet je živeo u Ukrajini, od 2012. sarađivao je s Ukrajinskom pravdom, portalom poznatom po istraživačkom novinarstvu, čiji je jedan od osnivača 2000. kidnapovan i ubijen.

Pavel Šeremet, koji je dobio rusko državljanstvo nakon bekstva zbog političkog progona u Belorusiji, u oktobru ove godine dao je intervju za Rojters u kome je rekao da su Ukrajini potrebni jaki, nezavisni mediji oslobođeni uticaja tajkuna.

"Sada problem slobode govora i objektivnog novinarstva ponovo postaje ozbiljan problem. Što se tiče unutrašnje politike, vidim ponovo igre oligarhije, negativnu propagandu, korišćenje medija za poravnavanje računa i rešavanje političkih problema", rekao je Šeremet.

U istom intervjuu on je istakao da se u Moskvi više ne oseća bezbedno.

„Često kada odem tamo osećam se ugroženim. To je kao da sam u minskom polju", rekao je Šeremet.

Prema navodima Rojtersa, Šeremet je bio poznat i po prijateljstvu s ubijenim ruskim opozicionim liderom Borisom Nemcovim.

Godine 1999. Šeremet je od Komiteta za zaštitu novinara dobio internacionalnu nagradu za slobodu novinarstva, a 2002. Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju dodelila mu je nagradu Evrope za novinarstvo i demokratiju. 

Crna statistika: 46 novinara ubijeno u svetu od početka godine

U prvih šest i po meseci ove godine u svetu je ubijeno ukupno 46 novinara. Prema podacima Međunarodne federacije novinara, 10 novinara je ubijeno u Avganistanu, u Meksiku šest, u Siriji pet, u Jemenu, Iraku i Indiji po četiri, u Pakistanu tri, po dva na Filipinima i u Turskoj, po jedan u Brazilu, Gvatamali, Gvineji, Somaliji, Venecueli i Ukrajini.

Tokom 2015. u svetu je ubijeno 115 novinara, 2014. 135, a 2013. 123.

U Ukrajini je sedam novinara ubijeno u 2014, u pet slučajeva je utvrđen motiv, dok je tokom 2015. ubijen jedan novinar.

 

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.