RTB Bor: O privatizaciji glasno, o istrazi šapatom

Traganje za mogućim investitorima u RTB Bor potisnuto je u drugi plan posle informacije da je o poslovima ovog preduzeća, u svojstvu građanina, na pitanja Policije odgovarao bivši ministar ekonomije Mlađan Dinkić. 

Dok državni vrh praktično moli Kineze da preuzmu Bor, na čelu tog gubitaša već više od osam godina je Blagoje Spaskovski.

Rudarsko-topioničarski basen Bor jedini je proizvođač bakra, zlata i srebra u Srbiji. Gigant koji je 80-ih godina donosio milione SFRJ, koji je u svom proizvodnom lancu imao desetine povezanih fabrika i zapošljavao više od 20.000 ljudi, danas je jedan od najvećih dužnika u zemlji.

Dug RTB-a iznosi 1,2 milijardi evra, podaci su iz unapred pripremljenog plana reorganizacije tog preduzeća.

Prema navodima generalnog direktora RTB-a Blagoja Spaskovskog, u trenutku kada ga je Vlada Srbije krajem 2008. imenovala na to mesto, dugovi ove kompanije iznosili su oko 860 miliona evra, od čega je oko 600 miliona bio dug državi i državnim preduzećima.

Neke od obaveza koje ulaze u ovaj dug starije su od 15 godina, kao što je dug od više od 330 miliona evra prema Pariskom i Londonskom klubu. U ove obaveze prema državi i njenim preduzećima ulazi i dug prema NIS-u, prema EPS-u, prema Poreskoj upravi ili Fondu za razvoj za subvencije za plate.

Jedna od najava premijera Aleksandra Vučića u Davosu bila je i da ubedi da RTB preuzme neka kineska kompanija. Međutim, ukoliko Kinezi i preuzmu RTB, postavlja se pitanje da li će i koji deo duga preuzeti i novi vlasnici.

Osim toga se postavlja pitanje da li će rešavanje problema RTB-a kroz neku vrstu privatizacije istovremeno značiti i da građani Srbije ostaju bez odgovora na pitanje kako su nastali toliki dugovi.

Prema pisanju Novosti, Policija je po nalogu Tužilaštva za organizovani kriminal počela predistragu o jednom od najvećih poslova u RTB-u poslednjih decenija - gradnji Topionice.

Ova investicija je započeta u vreme kada je ministar ekonomije bio Mlađan Dinkić, a upravo je njegovo ministarstvo odobrilo ceo posao. Dinkić je nedavno saslušan u Policiji u svojstvu građanina, a jedna od tema je bila i Topionica.

Insajder se poslovanjem RTB-a Bor bavio u serijalu Rudnik dugova još 2013. Uprkos brojim dokazima o tome da se novi investicioni ciklus u Boru, započet 2009, pretvorio u nekontrolisano trošenje sredstava, do danas za to niko nije odgovarao.

Najbolji primer nekontrolisanog trošenja je upravo gradnja Topionice kreditima za koje je garantovala država.

Kako je objavljeno u Insajderu, gradnja nove Topionice uvećana je trostruko za tri i po godine godine - sa 100 na čak 300 miliona evra. Posao je dodeljen kanadskoj firmi Lavalin u direktnim pregovorima, bez tendera, a ceo posao je završen u uskom krugu ljudi.

Fenomen Spaskovski

Za sada se ne pominje da bi eventualnom istragom mogao biti obuhvaćen i dugogodišnji direktor tog preduzeća Blagoje Spaskovski, koji je uprkos rastu dugova po svemu sudeći nedodirljiv. Spaskovski je tokom svoje karijere menjao stranke u zavisnosti od odnosa snaga na političkoj sceni.

Na čelo ovog preduzeća je došao praktično istovremeno kada su započeta nova ulaganja države u RTB u oktobru 2008, i to na predlog Ujedinjenih regiona Srbije Mlađana Dinkića. Na predsedničkim izborima 2012. podržao je tadašnjeg lidera DS-a Borisa Tadića. Ubrzo pošto je glavnu polugu vlasti u državi, ali i u Boru, preuzela Srpska napredna stranka, Spaskovski je prešao u SNS.

Bio je direktor RTB-a i tokom 90-ih kao kadar SPS-a. Pominje se u Beloj knjizi MUP-a Srbije iz 2002. zbog, kako se navodi, zloupotreba prilikom nabavke opreme za Rudnik bakra Bor.

Uprkos svemu, Spaskovski je do danas na čelu preduzeća koje zapošljava oko 5.000 radnika i od kojeg zavise čitave opštine Bor i Majdanpek. Direktor RTB-a ima ogromnu neformalnu moć u tom regionu, a tu moć političari su često koristili za pridobijanje glasača.

 

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.