Potpredsednik crnogorske vlade: Ponuda koju je odbila SPC krajnja linija kompromisa
Potpredsednik crnogorske Vlade i vođa Ekspertskog tima za pregovore sa Srpskom pravoslavnom crkvom Zoran Pažin izjavio je danas da je ponuda Vlade koju je SPC odbila "krajnja linija kompromisa, pa i preko te linije".

Pregovori ekspertskih timova Vlade Crne Gore i Mitropolije crnogorsko-primorske o Zakonu o slobodi veroispovesti, završeni su bez dogovora jer Mitropolija juče nije prihvatila zahtev da se registruje u Crnoj Gori.
Kako je navedeno, Vlada je samo tražila da se SPC registruje u Crnoj Gori, a Mitropolija je potvrdila da za nju to nije bilo prihavatljivo.
"I pored očekivanja Vlade, ekspertski dijalog sa SPC nije dao rezultat, iako je Vlada iskazala i stpljenje i kompetentnost da iznosi sopstvene argumente, ali i da iskaže ne samo razumevanje, nego i spremnost da prihvati stavove protivne strane koji vode sporazumu i prevazilaženju razlika u društvenom biću Crne Gore, posebno među građanima pravoslavne veroispovesti", rekao je Pažin na današnjoj konferenciji za medije.
Na pitanje o tome šta je pozadina litija i ostalih aktivnosti SPC, Pažin je rekao da nije njegovo da procenjuje šta je politički cilj SPC.
"Uvek se odnosim s poštovanjem prema svakoj verskoj zajednici i SPC, iako prethodne aktivnosti upućuju da njihovo političko pozicioniranje na javnoj sceni može da znači izraz potrebe da tako osnaže svoju argumentaciju u dijalogu s Vladom, ili da potpomognu neku političku alternativu Vladi, jer je to pogrešan pristup pošto će DPS dominantno činiti vladu i nakon ovih izbora ", rekao je Pažin.
Dodao je da ne prihvata stav da je ovo "dijalog mesec dana pred izbore", jer je, kako je rekao, Vlada i pre toga nudila dijalog.
"U više navrata smo nudili dijalog i rešenja, i ovo je samo nastavak pokušaja da se dođe do dogovora sa SPC što bi bilo na dobrobit svih građana", istakao je Pažin.
Premijer Duško Marković juče je rekao da je Vlada bila spremna na mnoge ustupke i da su uprkos tome razgovori sa SPC okončani bez rezultata.
On je rekao da je Vlada prihvatila jedan od ključnih zahteva Mitropolije da se vlasništvo nad imovinom ne utvrđuje u upravnom, već u redovnom sudskom postupku, kao i da SPC nastavi da koristi sve crkvene i manastirske objekte, imanja i druge nepokretnosti koje su državno vlasništvo, ili da se u sudskom postupku utvrdi da su državno, versko i kulturno dobro.
Episkopski savet SPC u Crnoj Gori saopštio je da je dijalog služio za nove ucene Crkve i aktuelni politički marketing.
Pregovori između Vlada Crne Gore i Mitropolije crnogorsko-primorske vođeni su zbog Zakona koji predviđa podržavljenje imovine za koju crkve nemaju dokaz da su je imale u vlasništvu pre 1918. godine, a SPC smatra da je zakon diskriminatorski i traži njegovo povlačenje.
Pitanje ko je vlasnik imovine koja se u Crnoj Gori smatra imovinom Srpske pravoslavne crkve moraće da se dokazuje s obzirom na to da je na snagu stupio crnogorski Zakon o slobodi veroispovesti ili uverenja i pravnom položaju verskih zajednica. Reč je imovini koja je sticana do 1918. do kada su u Crnoj Gori svetovni i duhovni vođa bili jedna osoba, poput vladike i vladara Petra Petrovića Njegoša. Donošenje Zakona izazvalo je najmasovnije prostete u Crnoj Gori u kojoj je velika većina vernika Srpske pravoslavne crkve, a najsporniji je član 62.
„Verski objekti i zemljište koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918, i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine verskih zajednica, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina. Verski objekti koji su izgrađeni zajedničkim ulaganjima građana do 1. decembra 1918, a za koje ne postoje dokazi o pravu svojine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina", glasi sporni član 62.
Ovaj član zakona izazvao je burne reakcije predstavnika Srpske pravoslavne crkve, dok crnogorska vlast u njemu ne vidi baš ništa sporno.
Izvor: Beta
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.