Britanski Vrhovni sud: Parlament mora da odobri pokretanje Bregzita

Vrhovni sud Velike Britanije doneo je danas odluku da Parlament mora da da odobrenje britanskoj vladi za pokretanje postupka izlaska iz Evropske unije. Prema toj odluci, parlamenti Škotske, Velsa i Severne Irske ne moraju da se izjasne o pokretanju Bregzita.

Tereza Mej

Britanska premijerka Tereza Mej tim povodom je izjavila da će poštovati odluku Vrhovnog suda koja joj vezuje ruke za pokretanje Člana 50. Lisabonskog sporazuma, o izlasku iz EU.

„Narod Britanije je glasao da napusti EU i vlada će izvršiti presudu naroda - aktiviraćemo Član 50, kako je i planirano, do kraja marta“, rekao je portparol britanske premijerke.

Prema britanskom zakonu, rezultati Bregzita nisu obavezujući, a poslanicima u Parlamentu je ostavljena mogućnost i da glasaju protiv njega, što je malo verovatno s obzirom na to da konzervativci premijerke Mej imaju većinu. U slučaju da ipak glasaju protiv pokretanja postupka za izlazak iz Evropske unije, to bi dovelo do pada Vlade Velike Britanije.

Deo britanske javnosti kritikovao je Vladu jer se nije konsultovala s Parlamentom o odluci o napuštanju Unije. Premijerka je u više navrata navela da može i bez saglasnosti Parlamenta da aktivira član 50. Lisabonskog sporazuma, koji reguliše izlazak neke članice iz EU.

Škotska i Severna Irska protiv Bregzita

Građani Škotske u većini su glasali protiv napuštanja EU, a Škotska nacionalna partija, koja drži vlast u na severu, samo dan nakon referenduma je najavila ponovno izjašnjavanje o ostanku u Velikoj Britaniji ako se pokrene Bregzit.

Naime, Škotska je glasala na referendumu u septembru 2014. da li će se odvojiti od Velike Britanije. Najsnažniji argument Londona protiv izlaska Škotske je bio da bi u tom slučaju morali da napuste i EU, što je bio odlučujuć faktor da Škoti izglasaju ostanak.

U Severnoj Irskoj građani su takođe masovno glasali protiv odvajanja Britanije od EU, a aktivisti su čak tužili vladu u Londonu jer su smatrali da ne može da pokrene član 50. bez odobrenja Parlamenta.

Sud u Belfastu je u oktobru prošle godine doneo odluku da Vlada ipak može samostalno da pokrene Bregzit, međutim, merodavna je današnja odluka Vrhovnog suda kojom su poslanici ovlašćeni da odlučuju.

U slučaju da Velika Britanija ipak napusti Evropsku uniju, to bi, prema mišljenju mnogih analitičara, pokrenulo i dezintegraciju Velike Britanije jer članice te države imaju drugačije mišljenje o EU od Engleza.

Neistine u kampanji za referendum

Za izlazak iz Unije na junskom referendumu glasalo je 51,89 procenata građana. Međutim, Britanci su kontroverznu odluku o Bregzitu doneli nakon intenzivne kampanje za izlazak u kojoj su korišćeni netačni podaci. Samo dan nakon odluke građana da Britanija napusti EU, Najđžel Faraž, tadašnji vođa nacionalističke stranke koja zagovara Bregzit - UKIP, potvrdio je da informacije o navodnom velikom izdvajanju Britanije za EU, na osnovu kojih su građani i doneli odluku, nisu tačne.

Faraž, miljenik Donalda Trampa, je rekao da Velika Britanija ipak neće dobiti 350 miliona funti nedeljno, koliko je izdvajala za članstvo u EU, i da taj novac neće biti prosleđen u zdravstveni sistem, što je suprotno onome što je tvrdio u kampanji.

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.