Andrić-Rakić: Nikakvih suštinskih promena na terenu nema (VIDEO)
Najnoviji predlog za rešavanje kosovskog problema je prihvaćen, a implementacija tek sledi. Prethodni sporazumi Beograda i Prištine nikada do kraja nisu ispoštovani, a nisu doneli ni smirivanje situacije na terenu. Najčešće pominjani deo briselskog sporazuma Zajednica srpskih opština nije formirana ni posle deset godina od potpisivanja.

Trenutnu situaciju na Kosovu i Metohiji analitičari opisuju, kao neizvesnu. Bez obzira na ubrzane aktivnosti oko evropskog predloga čije sprovođenje treba uskoro da počne, na terenu se ne oseća nikakva promena, a međuetnički incidenti se dešavaju bez obzira na dogovore. Milica Andrić-Rakić iz nevladine organizacije "Nova socijalna inicijativa", za Marker kaže:
"Nikakav suštinski pomak u bilo kom smislu ne postoji, osim pomaka za koji evropski zvaničnici tvrde da se desio u Briselu. Dakle, šta god da se desilo u Briselu, to se nije prenelo na teren. I sa terena čak, zaista izgleda da to što se desilo 27. februara u Briselu je samo jedan PR pokušaj Evropske unije da se predstavi, nešto što nije nužno neuspeh, ali nije ni ne znam kako bitan pomak, kao veliki uspeh. Jer, kažem efekat toga na terenu nema. S tim što bih da naglasim, za konkretno međuetničke incidente, da svake godine pred proleće, prosto poraste broj međuetničkih incidenata. To je vrlo uobičajeno, jer više se ljudi nalazi na ulici i lepše je vreme. I onda ima više mogućnosti za takve nemile događaje. Dakle, to je trend koji svake godine se ne menja."
Ono što je dodatni problem na severu Kosova i Metohije je institucionalni vakum, nastao napuštanjem Srba kosovskih institucija. I to je nešto što dovodi u pitanje i sprovođenje sporazuma. O tome Andrić-Rakić govori uz naglasak da je bitno kako će bilo koji sporazum biti sprovođen:
„ Bez plana o implementaciji tih sporazuma i napokon dok se ne kaže konkretno, u ovom slučaju srpskoj zajednici na Kosovu, šta je i kako će njihov život izgledati, nakon tih sporazuma, zaista ne možemo da očekujemo ništa, nikakve konkretne promene. Jer mi smo trenutno u stanju velike nesigurnosti. Ne znamo u kom to smeru ide, dakle
kosovske institucije koje su postojale su praktično defunkcionalizovane, izlaskom oko tri hiljade Srba iz tih institucija. Srpske institucije se godinama, da kažem, degradiraju i gase jedna po jedna."
Uslov pod kojim će se Srbi vratiti u kosovske institucije je formiranje Zajednice srpskih opština, na šta se čeka deset godina:
„ Sve zavisi pod kakvim uslovima bi se taj povratak desio. Dakle, izlazak iz institucija je bio politički akt. Politički akt, kojim se tražilo formiranje Zajednice srpskih opština i teško mi je da zamislim da to može da se desi bez formiranja ZSO, dakle bez ispunjenja tog uslova. Međutim i ranije, u prošlosti jeste bila, da kažem, demokratska volja zajednice ovde je zaobilažena prosto. Briselski sporazum nije bilo nešto što je smatrala za nešto dobro, za njenu dobrobit. I bez obzira na to, ta se volja zaobišla
2013te, ipak je sproveden briselski sporazum. Tako da ne mogu sada da isključim da voljom i pritiscima iz Beograda može da dođe eventualno do povratka Srba, bez formiranja ZSO, u kosovske institucije. Ali, to bi bilo jako poražavajuće za zajednicu i mislim da bi posledice po moral zajednici, bile jako ozbiljne i da bi to moglo da izazove dodatna iseljavanja“ smatra Milica Andrić-Rakić.
Od početka ove godine po podacima Kancelarije za Kosovo i Metohiju desilo se više od petnaest međuetničkih incidenata, među kojima su ranjavanja iz vatrenog oružja, tuče, polomljeni nadgobni spomenici, kao i vraćanje vozila sa KM tablicama, uprkos sporazumu o slobodi kretanja.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.