Da li je Er Srbija sve bliže vraćanju u državno jato? (VIDEO)
Najnovija transakcija iz državnog budžeta na račun Er Srbije iznosi 15,4 miliona evra, što je druga dokapitalizacija u poslednje dve godine. Tako je udeo države sa 51 odsto iz 2014. uvećan na 83,58 odsto kapitala.

Velibor Slavuj, koji je bio izvršni direktor JAT-a u trenutku potpisivanja ugovora sa Etihadom, smatra da dešavanja u poslednjih nekoliko godina ukazuju na to da je strateški partner na putu da se potpuno povuče iz Er Srbije.
„Definitivno mislim da Etihad izlazi, praktično je on već izašao iz Er Srbije, po mom mišljenju, poslednjih nekoliko godina. Ovo su sada ostaci njihovog ulaganja koje Srbija otkupljuje i ponovo vraća Er Srbiju u potpuno vlasništvo Vlade Republike Srbije”, kaže Slavuj.
Iz Er Srbije to negiraju. U saopštenju navode da je povećanje državnog kapitala izvršeno na osnovu odluke države da se pomogne kompanijama čije je poslovanje ugroženo pandemijom korona virusa.
Finansijski izveštaji pokazuju da je Er Srbija u poslednje dve godine imala gubitak od oko 7 milijardi dinara, odnosno oko 60 miliona evra. Međutim, činjenica je da je Er Srbija pre toga poslovala sa dobitkom isključivo zahvaljujući novčanim intervencijama države. Prema istraživanju Insajdera, kada se izuzme državna pomoć, Er Srbija je svake godine poslovala u minusu čak u jednom trenutku i većem nego nekadašnji JAT.
Takođe, država je u zajedničku kompaniju uložila višestruko više od Etihada. Na to je još 2013. upozorio pravni tim nacionalne kompanije, navodeći da bi i Jat Ervejz uspešno poslovao sam, kada bi dobijao finansijsku pomoć kao i Er Srbija.
Velibor Slavuj, bivši izvršni direktor JAT-a, smatra da bismo postigli bolje rezultate da nije bilo Etihada.
„S druge strane, mora da se konstatuje da nijedna vlada u ovih pedesetak godina, koliko se ja bavim ovim poslom, nije pomogla JAT-u i Er Srbiji koliko ove vlade”, smatra Slavuj.
Etihad je 2014. postao vlasnik 49 odsto nacionalne avio-kompanije, na osnovu pozajmice od 40 miliona evra. Njegova druga ulaganja u Er Srbiju javnosti nisu poznata.
„Ona su možda bila u korišćenju tog brenda, organizacije, planiranja, finansijskog poslovanja, tiketinga, prodaje karata i tako dalje. Veliki je to sistem. Da li je to vredelo 49 odsto kompanije? Posle bitke je lako biti general, ali ja lično mislim da nije”, navodi Slavuj.
Za razliku od Etihada, koji je zajedničkoj firmi dao kredit, davanja Srbije su bespovratna. Država je na sebe preuzela dugove JAT-a, finansirala formiranje novog brenda Er Srbija, kupovinu uniformi, obuku pilota, iznajmljivanje aviona, a zatim godinama subvencionisala kompaniju iz državnog budžeta.
Prema istraživanju Insajdera, Er Srbiji je od 2014. do 2016. isplaćeno oko 160 miliona evra državne pomoći. Iako je ugovorom predviđeno da država investira u Er Srbiju do kraja 2016. godine, subvencionisanje se nastavilo i posle toga, pa su u naredne tri godine Er Srbiji uplaćene tri tranše od po 21 milion evra, ukupno 63 miliona evra.
Prema procenama Fiskalnog saveta, u poslednje dve godine, odnosno u vreme pandemije, država je Er Srbiji namenila još 200 miliona evra, a 100 miliona je potrošeno za prvu dokapitalizaciju.
I dok opstaje zahvaljujući državnim subvencijama Etihad je, s druge strane, uz 40 miliona evra pozajmice na osnovu koje je dobio suvlasnički udeo u kompaniji, Er Srbiji dao i dva kredita sa nepovoljnom kamatom, u ukupnom iznosu od oko 120 miliona evra. Krediti su vraćeni u vreme krize, u prethodne dve godine.
Fiskalni savet upozorava da je Er Srbija prezadužena, a trenutno su njeni dugovi veći od vrednosti imovine.
Država tako uvećava vlasništvo u kompaniji opterećenoj dugovima i to otkupljivanjem udela koji je Etihad stekao kreditom, u čijem je vraćanju država već učestvovala.
„Ne mislim da se izlaskom Etihada bilo šta menja u kontekstu toga da dugovi postaju problem jer mislim da Etihad ništa od dugova nije učestvovao u podeli gubitka, mislim da je Etihad samo beležio profit a da sve ostalo smo snosili mi.
Er Srbija leti već devet godina. Uprkos velikim ulaganjima države, obećanjima da će zajednička kompanija kupiti deset novih Erbasovih aviona, kao i plaćenom avansu iz 1998-me, novih letelica još nema. Najveći deo saobraćaja i dalje se obavlja avionima uzetim na lizing.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.