Dušan Vučićević (FPN): Dogovor vlasti i opozicije oko biračkog spiska samo sanira ovaj problem (VIDEO)

Dušan Vučićević, profesor Fakulteta političkih nauka gostujući u emisiji Marker razgovor istako je da dogovor vlasti i opozicije oko jedinstvenog biračkog spiska kojim se predviđa da građani koji su u poslednjih 11 meseci promenili prebivalište neće moći da glasaju na novoj adresi na izborima 2. juna samo sanira ovaj problem, ali da je to ujedno i jedan od "solidnijih" pobeda opozicije u pregovorima o izbornim uslovima.

Dušan Vučićević, profesor Fakulteta političkih nauka. Foto: Insajder

"Za potpuno rešavanje potreban je sistematični rad na unapređenju kvaliteta i preciznosti biračkog spiska. I videćemo šta će radna grupa raditi u narednom periodu. Prilično je besmisleno očekivati da će ona napraviti neke pomake sada pre ovih izbora, pa je onda verovatno važnije šta će se dešavati nakon izbora i da li će se rad unutar radne grupe nastaviti. Mi ovom promenom zakona koju očekujemo sutra zapravo zabranjujemo onim biračima za koje opozicija tvrdila da su prijavljani u Beogradu, na primer u periodu od jula do decembra 2023. da na ovim novim izborima glasaju, ali ostaje problem sa velikim brojem tih prijava koje su postojale od ranije i ostaje problem sa biračkim spiskom generalno, zato što mi znamo da je birački spisak neprecizan“, ističe Vučićević.

Posle izbora 17. decembra 2023. godine opozicija je ukazivala na brojne izborne neregularnosti, a jedna od glavnih bila je seljenje birača kako iz opština po Srbiji tako i iz regiona. Prema rečima sagovornika Insajdera ovaj današnji dogovor važniji je od objedinjavanja izbora.  

"Da je samo došlo do objedinjavanja izbora vi biste i dalje imali mogućnost da vlast u ovom periodu prebacuje deo birača iz onih opština u kojima nema izbora, ne biste rešili ni taj problem sa dovoženjem ljudi iz Republike Srpske, ne biste rešili problem i jer bi vlast mogla da iz onih opština u kojima može da čak ima ubedljivu pobedu prebacuje birače u ove druge opštine gde verovatno ima malo više kompeticije i ishod izbora je neizvesniji", objašnjava profesor Fakulteta političkih nauka.

Kako konstatuje naš sagovornik "delovalo je u jednom trenutku da je vlast u defanzivi i da je opozicija uspeva da neke od svojih zahteva koje je stavila na sto pretoči u te mini pobede“ ali da je problem što opozicija nije zauzela jednistveni stav o izlasku i ne izlasku na izbore.  

Dodaje da na osnovu različitih istraživanja i uporedne prakse "medijska neravnopravnost koja postoji između vlasti i opozicije ključ je za pobedu Srpske napredne stranke na gotovo svim izborima“.

Dodaje da nije siguran da li ta zastupljenost u medijima treba da bude jednaka ili na osnovu podrške birača ali ističe "da Javni servis  treba nešto drugačije da izveštava o aktivnostima vlasti i opozicije i da opozicija dobije bar nešto malo vremena na ovim drugim televizijama sa nacionalnom frekvencijom“.


Izbori se održavaju u 88 opština i gradova u Srbiji. I sad, na neke izlaze svi dok na neke njedni izlaze a drugi ne. Na pitanje Insjadera kako sad građani uopšte da znaju za šta glasaju, da je to dodatni problem opozicije. 

"To će verovatno i odvući deo birača koji su u početku bili za bojkot u to da na izbore izađu. Teško možete da objašnjavate, ili teško uspešno možete da objašnjavate zašto ne izlazite na izbore u Beogradu i da na primer Vračar, Stari Grad i Savski Venac nisu previše važni, iako su to bile verovatno opštine na kojima se najlakše moglo pobediti, iako se radi o gradskim opštinama naravno, od nekih drugih u Srbij“, kaže Vučićević. 

Dodaje da misli da opozicija koja bojkotuje izbore pravi grašku.

"Oni ubeđuje svoje birače da na izbore ne treba da izađu dok izbori ne budu slobodni i pušteni. A verovatno će doći u situaciju da u nekom narednom periodu, da li za dve godine, da li tek 2027. izlaze na neke izbore koji takođe neće biti slobodni i pušteni. A onda treba sada promeniti retoriki i ubeđivati birače koji su uvereni u to da izbori nisu slobodni i pošteni, da ipak treba da izađu jer se na izborima ruši vlast“, objašnjava on. 

Sagovornik Insajdera ističe i jednu zanimljivu činjenicu za lidere i stranke koje bojkotuju odnosno izlaze na izbore. 

"Možemo da pravimo i tu podelu na starije političare, političare koji su bili aktivni do 2012. i one koji su uglavnom aktivni nakon 2012. Ima nekih izuzetaka i sa jedne i sa druge strane, ali ovde se uglavnom radi o novim političkim partijama ili nešto mlađim ljudima koji se politikom bavili u skorije vreme. Iz tog ugla meni je recimo interesantno šta će biti rezultat opozicije na beogradskim izborima“, kaže profesor Fakulteta političkih nauka.

Prema rečima sagovornika Insajdera ovo su verovatno najlokalniji izbori od svih u poslednjih 15-20 godina koje smo imali.

"Najčešće ovi preostali lokalni izbori po Srbiji bili preklopljeni parlamentarnim izborima ili ponekad i predsedničkim izborima i onda smo bukvalno u centru javne sfere u tim informativnim emisijama imali isključivo nacionalne tene. Sada bi ovaj deo propagandnog programa, predstavljanje lista, koja će valjda uslediti će verovatno ipak biti fokusiran na nešto od ovih lokalnih tema i zbog toga je možda i teško proceniti sada iskode, proceniti i izlaznost, zato što opet govorimo o lokalnim izborima koji se odvijaju bez ovih drugih, da li će i svi glasači SNS-a i SPS-a i ne znam, zavetnika i radikala biti jednako zainteresovani za izlazak na izbore, kao u slučaju kada imamo parlamentarne i predsjedničke, ili će i oni imati određeni pad, makar u broju, u absolutnom broju glasova, ne pričamo prozirno“, ističe Vučićević.

Posle dva dana rasprave 2. maja izabrana je nova Vlada Srbije koja ima 31 člana. Na pitanje Insajdera da li misli da će nova vlada izdržati čitav mandat odgovorda da negativno.  

"Mi bismo negde tamo 2000-ih pričali o tome kako je suludo praviti toliko velike vlade u vremenu krize, inflacije, kada treba da utegnemo javne rashode, da vodimo računa o tome šta trošimo i koliko trošimo. Mi u stvari o tome ne pričamo gotovo uopšte, ali zato bih možda i očekivao da ako ne bude pada vlade i novih izvora, onda bude neke rekonstrukcije vlade u narednih godinu-dve i to nije ništa novo. Mi smo izbore od 2012. imali otprilike na svake dve godine, a kada nismo imali izbore, onda smo imali česte rekonstrukcije vlade. Kako se vratim unazad, bilo bi mi jako čudno da vlada ostane četiri godine“, zaključuje Dušan Vučićević, profesor Fakulteta političkih nauka.

 Izvor: Insajder

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.