Evropski poslanici podvukli probleme u Srbiji - manjak demokratije i višak korupcije (VIDEO)

Politička kriza u Srbiji bila je tema i plenarne sednice Evropskog parlamenta. Oko sat vremena su evropski poslanici u Strazburu iznosili svoja viđenja o studentima, njihovoj pobuni, protestima, kao i napadima i incidentima. Čule su se brojne poruke, ideje za rešavanje krize i stavovi, a glavni zaključak je da je sloboda okupljanja jedno od osnovnih prava, te da napadi na demonstrante moraju biti procesuirani.

Evropski parlament, foto: Guillaume Périgois/Unsplash

Srbija u Evropskoj uniji - do ove vesti put je dug i neizvestan. Za sada, naša zemlja u evropskim institucijama samo kao tema debate pod nazivom “politička kriza u Srbiji”. Raspravu evroposlanika otvorila je komesarka za proširenje Marta Kos poručivši, između ostalog, da put do članstva u Evropskoj uniji obuhvata reforme koje znače prihvatanje evropskih vrednosti ne samo na rečima, nego i delima.

“Osnovne vrednosti su u srži našeg zajedničkog evropskog projekta i nešto što Evropska unija očekuje da prigrle i poštuju sve zemlje kandidatkinje. To uključuje slobodu okupljanja, koja bi trebalo da se odvija mirno i u skladu sa zakonom. Nikakvo nasilje ne bi smelo da bude tolerisano i očekujemo od srpske policije da nastavi da omogućava bezbednost svih demonstranata. Komisija je izrazila zabrinutost zbog incidenata protiv demonstranata kojima smo svedočili i očekujemo punu, nepristrasnu i brzu istragu ovih napada. Jezik koji podstiče nasilje i manjak međusobnog poštovanja takođe ne može da bude rešenje”, poručila je između ostalog Kos.

Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula i ovoga puta je bio konkretniji.

“U Srbiji svedočimo političkoj krizi, a političke krize zahtevaju politička rešenja. Rešenja ne mogu biti proterivanja građana Evropske unije, ni neutemeljene optužbe za spoljno uplitanje. Novim izborima, ako do njih dođe, treba prethoditi reforma izbornog sistema u skladu sa preporukama. Rešenje nije ni oportunistička interpretacija stabilnosti potpomognuta evropskim novcem za infrastruktirne projekte, uz manjak kritičnosti za stanje demokratije”, ističe Picula.

Osim različitih  poziva i ideja, u parlamentu je bilo i Balaševića, srpskog jezika, ali i naklona srpskim studentima.

Vi i ja znamo da ne bi bilo ove krvi pod ruševinama stanice da je bilo sve po zakonu. Srbija nije samo Vučić, EU nije samo Fon der Lajen. Ima nas i sa jedne i sa druge strane zida koji ne damo da nam lome bagrenje”, završio je svoje izlaganje evropski poslanik iz redova Zelenih Gordan Bosanac.

Neka gospodin Vučić piše udžbenike protiv, kako je rekao, obojenih revolucija, ali vi pišete udžbenik o pobedi, zato nemojte odustati jer dobro pobeđuje zlo, jer narod koji traži pravdu ne može biti poništen i poražen. Naklon do poda”, rekla je slovenačka evroposlanica iz redova liberala Irena Joveva, nakon čega joj je skrenuta pažnja da srpski jezik nije zvanični jezik u Evropskom parlamentu, te sa njega ne postoji prevod.

Nemanja Todorović Štiplija sa portala European Western Balkans tumači da je iz Evropskog parlamenta stigla ne samo velika podrška studentskim zahtevima, nego i razumevanje za sve što se dešava u Srbiji.

“Svi oni koji su se javili za reč, odnosno većina njih je na neki način podržala studente. To je bilo očekivano od strane poslaničkih grupa socijalista i demokrata, liberala i zelenih. Naravno oni poslanici ekstremne i krajnje desnice koji su se javili  - su na sasvim neki drugi način pristupili problemu. Meni su bili zanimljivi poslanici Evropske narodne partije, dakle oni poslanici koji su učestvovali u raspravi i koji su zaista podvukli sve ono što i jesu studentski zahtevi i sve ono što je problem, a to je manjak demokratije, ali i višak korupcije”, poručuje Štiplija.


Rezolucije o političkoj situaciji u Srbiji zasebno neće biti, ali se redovna očekuje u narednim mesecima u kojoj bi se mogao naći i konkretniji stav Evropskog parlamenta o onome što se trenutno dešava na ulicama srpskih gradova, ali i društvu u celini.

Novinarka Teodora Vasiljević

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.