Gajić: Poslovanje javnih preduzeća netransparentno, ne znamo za šta je EPS dobio novi kredit (VIDEO)

Ekonomista Istraživačkog centra „Libek“ Mihailo Gajić rekao je u emisiji Marker da ne možemo znati za šta je tačno Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila EPS-u kredit od 300 miliona evra, ali ističe da se krediti ne podižu nužno samo za jedan projekat, već se sredstva stavljaju u jednu „korpu“ odakle se raspodeljuju.

Foto: Insajder

Na pitanje zašto se dešava da EPS pojedine kredite otkaže, Gajić je istakao da to možemo samo da nagađamo.

"Ne postoji jasna procedura gde se vidi zašto se kredit otkazuje jer imamo prilično netransparentno poslovanje javnih preduzeća koja ne polažu račune korisnicima, tako da to možemo samo da naslućujemo.“

Gajić je istakao da je EPS preduzeće koje je imalo velike propuste u poslovanju, te da će to nekako morati da bude plaćeno.

"Imamo preduzeće koje je napravilo jedan veliki kiks još kada su pokušali da od blata prave struju. EPS je tada bio u minusu 125 miliona evra, a 2022. godinu je završio sa minusom od 546 miliona evra. Dakle ti gubici moraju nekako da se plate i zato nas čekaju velike subvencije koje su već date EPS-u iz budžeta, ali tu je i poskupljenje struje“, rekao je Gajić.

On dodaje i da je EPS preduzeće koje ima velikih problema u upravljanju.

"Od 2015. do danas, uvek je bilo velikih planova za investicije, bilo da je to proširenje kopova ili nabavka nove mehanizacije, a onda nivo izvršenja tih investicija bude mnogo niži, recimo u najboljim godinama je to bilo na nivou od 70%. Dakle, postoji problem oko planiranja i izvršenja projekata, a novac je najlakše naći“, objasnio je Gajić.

Prema njegovim rečima, krediti koje EPS dobija su uglavnom od međunarodnih agencija za saradnju, evropske Banke za obnovu i razvoj ili nemačkog KFW-a, te da su njihove odluke za dodelu kredita više politički nego ekonomski motivisani.

"Oni se uglavnom vode nekim političkim faktorima i imaju ciljeve koji su vezani za energetski sektor, koji su najpre vezani za smanjenje zagađenja, smanjenje korišćenja uglja, a to je sve deo borbe protiv klimatskih promena, tako da su kamate na te kredite uvek povoljnije nego kamate u komercijalnim bankama i njihov cilj je politika, a ne toliko profit“, zaključio je Gajić.

Izvor: Insajder

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.