Gde su nestala poslanička pitanja? (VIDEO)
Svaki poslednji četvrtak u mesecu u Skupštini Srbije rezervisan je za poslanička pitanja. Tako predviđa Poslovnik, kako bi poslanici, kroz pitanja predstavnicima izvršne vlasti, kontrolisali njihov rad. To se, međutim, u ovom, 13. sazivu Parlamenta, za više od sedam i po meseci, nijednom nije dogodilo.

Slučaj firme Asomakum, koja je, kako se ispostavilo, otvorena falsifikovanom ličnom kartom brata predsednika Srbije, pad helikoptera, rušenje u Savamali, pozajmice, tajni i javni ugovori – neke su teme u prethodnim sazivima Skupštine koje su pokretali poslanici opozicije, ili su na njima insistirali. I to kroz instituciju poslaničkih pitanja.
Tako direktna pitanja poslanika članovima ove Vlade nisu postavljena. Ne zato što opozicija nije želela da ih postavi ili nije imala šta da pita, već zato što Skupština nijednom nije zasedala poslednjeg četvrtka u mesecu, kada bi, po Poslovniku, tri sata morala da budu izdvojena za poslanička pitanja.
Miša Bojović iz organizacije Otvoreni parlament objašnjava da ovde nema kršenja Poslovnika ali ima njegove zloupotrebe.
„Na koji način se praktično taj skupštinski mehanizam zloupotrebljava, tako što nijednom nismo imali sednicu koja se održavala poslednjeg četvrtka u mesecu, a imali smo sednice koje su se završavale neposredno pred taj četvrtak, odnosno u sredu kasno uveče ili smo imali sednice koje su zakazivane da počnu u petak pa se nekeko opet taj četvrtak bio izbegnut“, objašnjava Bojović.
Na taj način, važan kontrolni mehanizam praktično je ukinut, a samim tim i neka važna pitanja ostala su bez odgovora.
"U ovom sazivu vladajuća većina pokazuje nekakav vid alergije na pluralizam. Jer svaki prostor koji može dati da se čuje nekakvo drugačije kritičko mišljenje praktično biva zatvoren. Ako poredimo sa prethodnim sazivom koji je funkcionisao praktično bez opozicije mi možemo videti da su se tada gotovo redovno održavala, skoro svakog četvrtka u mesecu, međutim ona je tada bila lišena suštine. Narodni poslanici vladajuće većine su koristili uglavnom taj period da nekako postavljaju pitanja ministrima koja su bila njima zgodna, da se oni pohvale uspesima iz rada svog ministarstva, tako da je praktično bila obesmišljena ta kontrolna funkcija u tom periodu“, dodaje Bojović.
Koliko su poslanička pitanja, kao vid kontrole izvršne vlasti, važna predstavnicima opozicije, videlo se i 2009. kada su se opozicioni poslanici Liberalno-demokratske partije i Srpske radikalne stranke bunili, jer su sednici prisustvovala samo četiri ministra.
„Ovde su ministri sa kojima mi ne možemo da razgovaramo o temama koje su izuzetno važne... ako nema uslova za sednicu, dajte da konstatujemo to, ali nemojte više da mi koji ovde sedimo uništavamo ovu instituciju. Jasno je šta Vlada misli o Parlamentu, to treba konstatovati i nastaviti sa onim poslovima koje možemo da obavljamo nezavisno od same Vlade. Inače, u tom poniženju mi ne želimo da učestvujemo“, pričao je tadašnji poslanik i lider Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović.
Urušena uloga Parlamenta - tako oni koji ga već godinama prate vide sada to najviše predstavničko telo čiji je jedan od glavnih zadataka, osim donošenja zakona, i kontrola izvršne vlasti.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.