Gomilanje i nespojivost funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti – novi, stari problem (VIDEO)
Premijerka i pojedini ministri su, verifikacijom poslaničkih mandata, prema Zakonu, prestali da budu nosioci drugih javnih funkcija, u ovom slučaju - prestali su da budu članovi Vlade. Ipak, premijerka u tehničkom mandatu i još četiri ministra su, i nakon što su postali narodni poslanici, nastavili da obavljaju svoje poslove u Vladi. Time se krši Ustav, Zakon o sprečavanju korupcije i Zakon o Narodnoj skupštini. Neizvesno je, međutim, da li smo tim kršenjem zakona dovedeni u situaciju da od 6. februara, kada su verifikovani mandati poslanika, više nemamo Vladu.

Ustav brani istovremeno obavljanje funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, tj. upravo situaciju u kojoj je Ana Brnabić i premijerka i poslanica u Parlamentu. Isto važi i za ministre Ivicu Dacića, Miloša Vučevića, Nikolu Selakovića i Slavicu Đukić Dejanović.
Ana Brnabić je je, posle verifikacije poslaničkog mandata, svoja zaduženja u Nemanjnoj 11 mogla da prenese na prvog potpredsednika Vlade Ivicu Dačića, da i on 6. februara nije postao narodni poslanik. Ovlašćenja je zato mogla da prenese na dvoje preostalih potpredsednika, ministra finansija i ministarku kulture. Ipak, ona to nije učinila.
"Nama treba jasan odgovor da li oni uopšte imaju pravo da i u tom tehničkom mandatu postupaju u izvršnoj vlasti, ili im je to pravo prestalo. To je veoma bitna tema. Možda bi jedan deo odgovora mogla da da Agencija za sprečavanje korupcije, koja bi proaktivno mogla da objavi takve informacije“, kaže za Insajder Nemanja Nenadić, programski direktor Nevladine organizacije "Transparentnost Srbija“.
Zakon o sprečavanju korupcije brani tzv. kumulaciju, tj. gomilanje funkcija, pa su premijerka i četvoro ministara, odmah po dodeli poslaničkih mandata, bili u obavezi ili da prestanu da obavljaju poslove u Vladi, ili da za tako nešto traže saglasnost Agencije za sprečavanje korupcije. Ipak, Agencija u konkretnom slučaju ne može da im da takvu saglasnost jer su u pitanju nespojive funkcije.
Ukoliko novi poslanici tu saglasnost ne traže u zakonskom roku od osam dana, a u ovom slučaju je to bila sredina februara, Agencija je dužna da pokrene postupak protiv njih, o čemu ne postoje javno dostupni podaci.
Da među onima čija smo imena naveli ima i nosilaca političkih funkcija koji su u prethodnim mandatima vodili računa o nespojivosti funkcije, svedoči i primer Ane Brnabić iz 2022. godine, kada je, na insistiranje opozicije, vratila poslanički mandat jer je bila kandidat za premijerku.
"Sama ostavka na poslaničku funkciju ne rešava suštinu problema. Sa pravne strane, danom verifikacije (poslaničkog) mandata prestaju sve druge funkcije i pitanje je onda da li je uopšte postojala mogućnost da u okviru tih nekoliko dana ona bude i tehnički premijer u tom trenutku“, podseća Nemanja Nenadić.
Situaciju u kojoj je nejasno da li je izborom pojedinih članova Vlade za poslanike, Vlada prestala da postoji i u tehničkom sazivu, mogle bi da reše eventualne izmene Zakona o Vladi. Aktuelni zakon je pisan po uzoru na zakone tzv. uređenih demokratija, tj. za postizborne procese i radnje koji traju znatno kraće nego ova sada.
„Ne postoji nikakva generalna odredba koja bi detaljnije razrađivala ovakve slučajeve, a ona je očigledno potrebna, a potrebna je tim više što nije stvorena kultura rada u institucijama koja bi dovela do toga da se oni članovi vlade kojoj je prestao mandat, a koji su ujedno izabrani za narodne poslanike, gde bi oni jednostavno prestali da vrše svoje funkcije u izvršnoj vlasti i prepustili posao kolegama koje nemaju takvu prepreku“, kaže Nemanja Nenadić za Insajder.
Da su istovremeno bili i u izvršnoj i u zakonodavnoj vlasti, nije ekskluzivitet ove vlasti. Predsednik Vlade Mirko Cvetković je, maja 2012. postao narodni poslanik, ali je je još dva meseca, do kraja jula, obavljao poslove premijera i ministra finansija.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.