Insajder debata: Hipoteka na državu (VIDEO)
Ne može se graditi demokratska država, vladavina prava sa nezavisnim i autonomnim institucijama zasnovana samo na tome što to piše u Ustavu – morate imati sistem podele vlasti zasnovan na suverenitetu koji leži u narodu, a ne pojedincima u politici, kriminalu i službama bezbednosti, deo je argumenata iznetih u Insajder debati u odgovoru na pitanje gde smo danas u odnosu na vrednosti proklamovane Sretenjem pre skoro 200 godina, a danas Danom državnosti koji slavimo.

"Ovde je narodu kao nosiocu suvereniteta jedne države oduzeta njegova moć da kontroliše tripartitnu podelu vlasti. Ovde mi imamo problem i u načinu organizacije i funkcionisanja sudstva, podjednako velike probleme prepoznajemo u radu Narodne skupštine i radu izvršne vlasti, odnosno Vlade. Problem je što je osnov suvereniteta prebačen na jednu instituciju ove države, čak ne ni na instituciju jer nije ona uzurpirala suverenitet, nego je uzurpirala ličnost Predsednika države. I tu je suštinski problem nefunkcionisanja na pravi način ovog praznika i onoga što on treba u ovom društvu da obeležava“, smatra istoričarka dr Olga Manojlović Pintar.
Podsećajući da je Ustav iz 1835. još tada prepoznao potrebu nezavisnosti sudstva, advokat Sead Spahović razlog što "nije mogao da izdrži duže od dva meseca“ vidi baš u toj odredbi koju je predvidjao.
"Ne možete vi u Ustavu da napišete da je sud nezavisan i da mislite da je položaj suda takav. Nezavisno sudstvo pripada tradiciji i kulturi jednog naroda, to nije normativna stvar, a po mom mišljenju, iako nisam istoričar, mi tu tradiciju nemamo, i zato ni taj Ustav nije mogao da se održi. Institucije same po sebi ne znače ništa, one moraju biti demokratske, u njima se mora poštovati vladavina prava“, kaže on.
A mogu li građani Srbije danas da budu ponosni na državu, dok slave njen Dan državnosti? Dr Petar Žarković sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju kaže da je značajan broj građana nezadovoljan sistemom.
"Za državu se može čuti da je "banana“ – a to sve vide na običnim primerima: da li sud može da zaštiti njihova prava, da li postoji jednakost pred zakonom, da li društveni moćnici mogu da koriste svoj uticaj, a toga ima bezbroj primera da utiču na sudske odluke. Postavlja se pitanje da li smo ravnopravno društvo? Da li su nam iste pozicije kad krenemo da se školujemo? A onda vidite realne pokazatelje – da se Srbija demografski osipa“, upozorava on i podseća da je Sretenje nastalo kao jedan revolucionarni momenat, da je tražilo i nudilo nove ideje, čega danas nemamo.
"Šta je danas nova ideja koja bi društvo trgnula iz letargije, a posebno među mladima? Da li rad za neki napredak društva danas daje osećaj da ćemo svi imati benefite od toga ili će ih imati samo jedna mala manjina koja će iz toga izvući najviše koristi?“, pita Žarković i dodaje: "Vi niste jedan slučaj kao što je ubistvo Ćuruvije uspeli da sprovedete do kraja, a kamoli da se suočavate sa nasleđem devedesetih i to su naši problemi“.
Ne može se graditi demokratska država i poštovati vladavina prava ako jedno društvo nosi hipoteku prošlosti, poruka je istoričarke Manojlović Pintar koja upozorava da se na taj način "istorija koristi kao dimna zavesa za čitav niz složenijih problema kao što je i kriminal“, dok advokat Spahović kao, kako je rekao, glavni izvor i utočište kriminala“ u Srbiji vidi Službu državne bezbednosti.
Upitan kakva je država koja to dozvoljava i nije u stanju da sprovede reformu bezbednosnih službi, Spahović kaže da "njima (službi državne bezbednosti) država ne može ništa“ i odgovara na pitanje zašto:
"Zašto? Pa jači su. Imaju tradiciju od 1945. Znaju kako se to radi, znaju da priđu svakome. Znaju da se "šaltuju“ na vreme. Izbegavaju reforme. Po definiciji njihovo delovanje je mimo zakona, a tajno, ne možete da utvrdite šta oni rade. Nije to ni malo lako. To je bilo tako i kod Đinđića, i kod Koštunice, i kod Miloševića. To je jedna sila za sebe. Šefovi srpske službe – jedan je u zatvoru kao ubica političkih protivnika, a drugi kao ratni zločinac. To je utvrdio sud, to su sudske odluke. A ta struktura i dalje vlada Srbijom“, rekao je.
U Debati se istoričari nisu saglasili u vezi sa pitanjem da li je Srbija danas sekularna država i uticaju Crkve, ali je prof. dr Čedomir Antić, istoričar podsetio na definiciju slobode:
"Jedna od definicija slobode je da ona postoji dok postoji borba za nju. Ne postoji trajno data sloboda. Tako da danas cela Evropa je u nekim novim izazovima i naše društvo s ponosom može da kaže da se bori za slobodu i dalje“, rekao je gost Insajder debate.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.