Izmenama Zakona o planiranju i izgradnji sprovodi se pljačka javne imovine tvrde iz opozicije
Nakon burne skupštinske rasprave, Izmene Zakona o planiranju i izgradnji usvojene su juče, glasovima 133 narodna poslanika. Tokom rasprave opozicija je kritikovala ukidanje naknade za konverziju zemljišta iz prava korišćenja u pravo vlasništva, navodeći da se na taj način sprovodi nova pljačka javne imovine građana a tajkunima omogućava da po ceni propalih firmi, postanu vlasnici zemljišta vrednog desetine milijardi evra.

S druge strane, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić tvrdio je da ne postoji dokaz da Srbija može da naplati milijarde od konverzije, da nijedna zemlja nema ovu naknadu a da je zbog nje trenutno zarobljeno oko 5 hiljada lokacija.
Miodrag Gavrilović, potpredsednik Demokratske stranke u izjavi za Insajder objašnjava da su poslanici informaciju o potpisivanju izmena Zakona o planiranju dobili kroz pristup "e parlamentu“.
"Tu se takođe nalazi informacija o tome da je on (predsednik Srbije, Aleksandar Vučić) potpisao ukaz o proglašenju zakona, a to su nam potvrdili i iz Sekretarijata Narodne skupštine Republike Srbije. Lično sam zvao Sekretarijat i hteo sam da se čujemo sa generalnim sekretarom Skupštine, Srđanom Smiljanićem, ali on nije u Beogradu“, objašnjava Gavrilović.
Procedura se u Skupštini pokreće, objašnjava Gavrilović, tako što generalni sekretar Narodne skupštine ili lice koje on ovlasti potpiše tekst zakona koji je izglasan i to se pošalje predsedniku države kao informacija.
"Znači 84 narodna poslanika su stavila na uvid svoje potpise generalnom sekretaru Narodne skupštine juče u 16 i 30. On (Generalni sekretar Skupštine) je morao odmah neodložno da udari pečat, da overi taj spis, odnosno da overi tekst izglasanog zakona i da na osnovu toga mi taj tekst koji je overen pridodamo uz naš zahtev za ocenu ustavnosti zakona pre njegovog stupanja na snagu“, dodaje Gavrilović.
Kako dodaje, Ustavni sud na osnovu 84 potpisa poslanika mora da donese odluku o tome da se izjasni da li je taj zakon u skladu sa ustavom ili ne u roku od sedam dana.
"Sada nakon ovog uzurpatorskog čina, samovlašća, prevare koju je uradio Srđan Smiljanić, postoji i druga mogućnost da se pokrene inicijativa za procenu ustavnosti. Ta inicijativa ide sasvim drugačijim tokom i može da traje do dve godine“, objašnjava.
"Imamo generalnog sekretara koji radi po naredbama predsednika države“, navodi Gavrilović, "a ne na osnovu zahteva narodnih poslanika".
"To je takav jedan puč, to je ne kršenje ustava, to je kršenje sistema, to je slamanje, to je toliko nedopustiv čin i akt koji je Srđan Smiljanić uradio da je to neshvatljivo, to se ne može objasniti normalnim nekim razlozima ili okolnostima“, zaključuje potpredsednik opozicione Demokratske stranke u izjavi za Insajder.
Predstavnici opozicije: Opstrukcijom do ukaza o zakonu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, uz opstrukciju sekretara Skupštine Srđana Smiljanića, požurio da ukazom potpiše Zakon o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, upravo da bi se onemogućila inicijativa za zaštitu ustavnosti jer znaju da je zakon neustavan, rekli su danas novinarima predstavnici parlamentarne opozicije.
Sekretar Skupštine Srđan Smiljanić nije hteo da potpiše zahtev za zaštitu ustavnosti i zakonitosti Zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, koji je u sredu podnelo 84 poslanika, ali je potpisao ukaz predsednika Srbije Aleksandra Vučića o proglašenju tog zakona, izjavila je novinarima poslanica Ekološkog ustanka Danijela Nestorović.
Ona je na konferenciji za medije ispred Skupštine izjavila da je zahtev mogao da se preda sve do proglašenja zakona, odnosno do njegovog stupanja na snagu.
"Desilo se jutros da smo saznali preko e-portala Narodne skupštine da je ukazom ovaj zakon proglašen, što znači da mi zahtev za zaštitu zakonitosti i ustavnosti ne možemo predati", objasnila je Nestorović. Kako je istakla, Ustavni sud je bio u obavezi da po tom zahtevu reši u roku od sedam dana.
"Ovako možemo samo da iskoristimo mogućnost inicijative za ocenu ustavnosti i zakonitosti o kojoj Ustavni sud može da rešava dve do tri godine", objasnila je Nestorović.
Ona je naglasila da je Smiljanić poslanike opstruisao i prekršio niz odredbi Poslovnika o radu Skupštine.
Napomenula je da su u sredu tokom dana proveravali da li je odobren zahtev za ocenu ustavnosti, ali da su jutros kontaktirali sa Sekretarijatom gde im je rečeno da sekretar nije tu i da ne može da potpiše zahtev.
"Našem zahtevu nije udovoljeno, ali je zato vrlo rado mogao da potpiše izglasani zahtev predsedniku Aleksandru Vučiću, koji ga je ukazom i proglasio", rekla je Nestorović.
Poslanik stranke Zajedno Đorđe Miketić istakao je da je Vučić požurio da ukazom potpiše zakon upravo da ne bi omogućio njihovu inicijativu, jer znaju da je zakon neustavan.
"Pozivam sve investitore koji su se juče i jutros radovali i sve tajkune koji su otvarali šampanjce da će od ovog zakona profitirati da ne žure zato što će ovaj zakon svakako biti proglašen neustavnim i svakako ćemo se mi kao narodni poslanici truditi da prvu stvar koju budemo uradili u nekom sledećem sazivu ovaj zakon oborimo", poručio je Miketić.
Pozvao je građane da se pridruže protestu "Srbija protiv nasilja" u subotu u 20 časova ispred Skupštine.
Ustavni sud 2013: Mora da se plati tržišna cena
U Srbiji je pitanje konverzije regulisano tek 2009. godine donošenjem Zakona o planiranju i izgradnji. Usvajanje tog zakona, pa devet izmena, donošenje još jednog, posebnog Zakona, pa odluke Ustavnog suda – sve to nije bilo dovoljno da se po fer, tržišnoj ceni naplati gradsko građevinsko zemljište koje je otišlo u paketu sa propalim fabrikama u procesu privatizacije.
Ocenjujući odredbe Zakona o planiranju i izgradnji Ustavni sud je 2013. jasno naveo da se privatizacija odnosila na fabrike i objekte a ne na zemljište i da za zemljište mora da se plati tržišna cena.
2015. godine donosi se novi Zakon o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu, koji predviđa brojne popuste. I ovaj zakon je osporavan pred Ustavnim sudom uz argument da popusti obesmišljavaju prethodnu odluku o tržišnoj naknadi za zemljište. Ustavni sud je međutim ovu inicijativu odbacio.
Krajem prošle godine, gostujući u Markeru ministar Goran Vesić je ocenio da prva odluka Ustavnog suda praktično ne važi od donošenja novog Zakona 2015. Ministar je tada rekao i da je 90 odsto izvršenih konverzija od 2009 godine učinjeno bez ikakve naknade.
Insajder TV: Pa to i jeste problem. Zašto?
Vesić: Pa pitajte one koji su to sprovodili , imate lokalne sekretarijate za imovinsko pravne odnose mate direkciju za imovinu, imate one koji su bili nadležni za to. Neko ko je pisao zakon to nije uradio kako treba i taj zakon nije dobar.”
Zakon o planiranju i izgradnji iz 2009 donet je kao svojevrsno priznanje da su biznismeni do ekskluzivnih lokacija dolazili kroz privatizaciju daleko ispod tržišne cene.
Donet je nakon što je u serijalu Insajdera “Službena zloupotreba” otkriveno da su biznismeni, posle 2000. godine. kupovali propale fabrike sa pravom korišćenja zemljišta, uz obavezu da osnovnu delatnost zadrže od tri do pet godina. Za to vreme su nadležne institucije menjale planove, pa se industrijska zona pretvarala u građevinsko zemljište. Tako su na mestima gde su bile fabrike izgrađeni ili se planira izgradnja luksuznih stanova, dok su radnici ostajali bez posla.
Službena zloupotreba
Novinari Insajdera su pre više od decenije otkrili da su biznismeni do ekskluzivnih lokacija, pre svega u Beogradu, dolazili kupovinom propalih preduzeća, a da u tu cenu nije uračunato građevinsko zemljište koje, zapravo, najviše vredi.
Na samo 11 analiziranih primera novinari Insajdera su utvrdili da su grad i država oštećeni za oko 2 milijarde evra zato što zemljište iz različitih razloga nije išlo na licitaciju. Do tog iznosa dolazi se kada se pogleda cena koja je postignuta na licitaciji za zemljište na sličnim lokacijama. Danas bi taj iznos svakako bio mnogo veći.
Posle serijala Insajdera Službena zloupotreba izmenjen je Zakon o planiranju i izgradnji, tako što je uvedena naknada za konverziju, odnosno obaveza da kupci privatizovanih firmi moraju da plate tržišnu cenu da bi pravo korišćenja pretvorili u pravo vlasništva nad zemljištem. Sada je ta naknada ukinuta pa će oni koji su u privatizaciji kupovali propale fabrike na tim lokacijama, na zemljištu koje nisu platili, moći da grade stanove i poslovne objekte.
U okviru ciklusa “Pouke i pamćenja” Insajder televizija ove nedelje emituje serijal “Službena (zlo)upotreba” iz 2009. godine.
Izvor: Insajder/Agencije
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.