Milan Antonijević u Insajder Intervjuu: Srbija bila prilično konstruktivna pri sprovođenju Briselskog sporazuma (VIDEO)
Odluka Evropskog parlamenta (EP) o ukidanju viza za stanovnike Kosova je signal svima da će "neki procesi" biti otkočeni, ali da ostaje pitanje tamošnjeg stanovništva koje ima srpske pasoše, izjavio je Milan Antonijević, pravnik i savetnik u Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj (NALED).

"Meni je problematično od početka da imate različite statuse u zavisnosti od toga gde vam je pasoš izdat, a govorimo o istom dokumentu", rekao je Antonijević.
Na pitanje da li je poruka to što Kosovo nije stavljeno na dnevni red za prijem u Savet Evrope, Antonijević je odgovorio da jeste, naročito ako se u obzir uzme da su Sjedinjene Američke Države bile protiv toga.
"Mislim da je to dobra poruka jer se vraćamo na suštinu - sve što je dogovoreno u Briselskom sporazumu prethodnih deset godina, a jedna od stvari je Zajednica srpskih opština – dok se ta pitanja ne reše u nekim drugim se ne može krenuti napred", naveo je on.
Antonijević je rekao da članstvo u Savetu Evrope omogućava svima na Kosovu da imaju još jednu instancu za obraćanje i zaštitu prava u pitanjima poput imovine, Srpsku pravoslavnu crkvu, za zaštitu Srba i drugih manjina.
"Ne treba gledati na Savet Evrope kao na nešto negativno, već kao na nešto što može neka pitanja rešiti", rekao je on.
Antonijević: Srbija konstruktivna u sprovođenju dogovorenog
Govoreći o Briselskom sporazumu između Beograda i Prištine, koji je potpisan pre deset godina, Antonijević je rekao da je Srbija bila prilično konstruktivna u sprovođenju dogovorenog.
"Imali ste pitanja pravosuđa i policije i integracija institucija u kosovske institucije što je doprinelo bezbednosti i pravnoj i svakoj drugoj izvesnosti", naveo je on.
Pregovori Beograda i Prištine trebalo bi da budu nastavljeni 2. maja u Briselu. Na pitanje o čemu će se razgovarati, Antonijević je rekao da će biti reči o primeni dogovora iz Ohrida, ali i o drugim pitanjima poput ekonomske podrške za Srbiju i Kosovo.
"Imate jasnu obavezu Evropske unije i međunarodnih partnera o tome da će se organizovati donatorska konferencija na kojoj će se staviti izglednost toga koja će biti podrška našim ekonomijama i šta se time može promeniti", istakao je on.
Antonijević je ocenio da se na Kosovu uvek pred novu rundu dijaloga u Briselu dešavaju stvari koje "pokušavaju da Srbiju izbace iz balansa".
„ZSO treba da bude funkcionalna zajednica koja preuzima jasno definisana ovlašćenja“
Na pitanje da li je koncept Zajednice srpskih opština čije se osnivanje traži od Prištine zasnovan na dogovoru iz Brisela od pre deset godina, ili na nekom novom formatu, Antonijević je rekao da je baziran na Briselskom sporazumu.
"Govorimo o funkcionalnoj zajednici koja preuzima određena ovlašćenja koja su jasno definisana, koja nisu mala i tiču se bezbednosti, obrazovanja i zdravstva", dodao je on.
Na pitanje kakvo je stanje ljudskih prava Srba i drugih manjina na Kosovu, Antonijević je odgovorio da se dešava puno incidenata i da se srpska zajednica ne oseća bezbedno na Kosovu.
"Dužnost je svih nas koji smo u javnom životu, političkom životu i na međunarodnoj zajednici da tu bezbednost vrati na Kosovo, da nema punktova koji izgledaju kao da je rat u toku i da kada prolazite pored kosovskih policijskih snaga ne znate da li će se pripucati", dodao je on.
Govoreći o suđenju liderima OVK u Hagu za ratne zločine na Kosovu, Antonijević je rekao da je istraga u tom procesu mnogo temeljnija. Naglasio je da bez takvih procesa s obe strane, ne može doći do pomirenja.
Antonijević je rekao da je Jugoslavija, a posle i Srbija "prespavala pad Berlinskog zida" i promene koje je taj događaj doneo te da se nada da Srbija neće isto tako "prespavati" rat u Ukrajini i povući pogrešne poteze.
"Nadam se da će Srbija shvatiti koje su razmere ovih dešavanja a to pruža nadu Srbiji da neka svoja pitanja zatvori a da nova Evropa bude dinamičnija i bolja".
U Briselu se očekuje usvajanje novog izveštaja Evropskog parlamenta o Srbiji.
Evroparlamentarci su amandmanima izneli niz zamerki - vođenje spoljne politike i neusklađenost sa EU i predlaže se preispitivanje pristupa Srbije evropskim fondovima a zabrinuti su i zbog antievropskih poruka vlasti.
„Očekujem oštru ocenu prema Srbiji u izveštaju Evropskog parlamenta“
Antonijević je rekao da EP zauzima jasan stav prema svakoj zemlji kandidatkinji za članstvo u EU i dodao da očekuje oštru ocenu prema Srbiji u izveštaju.
"Žao mi je što se reaguje veoma negativno a to je na neki način ogledalo - ako uspete u EP da dobijete većinu poslanika da stane iza nekog dokumenta to ne treba zanemariti. To je signal svake države članice koja šalje svoje poslanike u EP", kazao je on.
Antonijević je dodao da izveštaj EP prepoznaje neke pozitivne promene i da pravi balans, ali i procese koji nazaduju.
U izveštaju EP se očekuje da se nađu i delovi o aferama "Krušik", "Savamala", "Jovanjica". Antonijević je naglasio da svaka afera koja se otvori mora da ima početak i kraj - jasne akcije tužilaštva.
"To je vladavina prava i tome moramo da se naučimo. Jedno je šta mediji pišu, a ovde EP očekuje jasne i jake institucije da kažu da afere moraju da imaju početak i kraj i tako pošalju poruku građanima", istakao je on.
Naveo je da EP neće odustati od zahteva da Srbija uskladi spoljnu i bezbednosnu politiku i da je neophodno uvođenje sankcija Rusiji.
"Drugo pitanje je kako se Srbija određivala pred Ujedinjenim nacijama gde su se donosile oštre rezolucije, pred OEBS-om gde se govorilo o ruskim ratnim zločinima. Tu se Srbija svrstavala uz svoje partnere iz EU i drugih zemalja", istakao je on.
Antonijević je dodao da njega iznenađuje to što Srbija u utorak nije glasala u UN za podršku novinarima u Rusiji.
"To je možda neki trenutni incident. Nadam se da je tako. Bio sam u UN u Njujorku i znam kako to funkcioniše - zavisi od inicijative koja dolazi iz Beograda. Ako nemate direktivu kako da glasate u UN, nećete to uraditi", kazao je on.
Govoreći o promenama u pravosuđu posle prošlogodišnjeg referenduma o izmeni dela Ustava u toj oblasti, Antonijević je naglasio da će samostalnost tužilaštva i nezavisnosti sudstva biti u meri u kojoj se poštuju zakoni.
"Zakoni i izmene Ustava su sigurno kvalitetniji, donose mogućnosti, ali koliko će biti sprovedeni sada za početak je na Skupštini. Drugi korak u samostalnosti je borba samog tužilaštva u kojem možemo biti podrška. Mnogo je na njima, na ličnoj hrabrosti ali i na zaštiti onih koji istupe", rekao je Antonijević.
Prema istraživanju Ministarstva za evropske integracije, članstvo Srbije u EU podržava 43 odsto građana a protiv je 33 odsto. Antonijević je naveo da danas ne vidi nikoga ko govori o tome šta dobro Srbiji donosi EU.
"Taj rezultat od 43 odsto za nešto (EU) što niko ne brani u ovoj zemlji - čini mi se da je dobar rezultat. Čini mi se da je ta trećina građana koja je protiv evropskih integracija realan broj i na tome treba svi da radimo", rekao je on.
Istraživanje Beogradskog centra za ljudska prava pokazalo je da 86 odsto građana smatra da radna prava nisu adekvatno zaštićena, da položaj muškaraca i žena na tržištu rada nije ravnopravan, a da skoro dve trećine građana smatra da im mesečna primanja ne omogućavaju dostojanstven život. Antonijević je naglasio da su radna prava osnova za koju treba sami radnici da se bore, uz podršku društva i institucija.
"Mislim da idemo polako ka tome da građani shvataju šta su njihova prava i da ono što je bilo napadano 30 godina - ljudska prava - da shvate da to nije nametnuto sa Zapada već da je to u vama kao pravo, ne samo u Ustavu i papirima, već i u realnom životu", zaključio je Antonijević.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.