Miloradović Bjelica (Prvo osnovno tužilaštvo): Krijumčarenje životinja izolovani incident, neophodna obuka tužilaca, sudija i policijskih službenika (VIDEO)

Kada govorimo o krijumčarenju životinja u Srbiji, reč je o izolovanim incidentima jer se ono uglavnom ne podvodi pod krivično delo krijumčarenje, rekla je za Marker viši javno-tužilački pomoćnik Prvog osnovnog tužilaštva u Beogradu Nena Miloradović Bjelica. Kako dodaje, u sprečavanju ovog dela, neophodno je dodatno usavršavanje i obuka tužilaca i sudija, ali i policijskih službenika.

Nena Miloradović Bjelica. Foto: Insajder

"Samim oglašavanjem svako sebe dovodi u opasnost da će biti otkriven jer postoje analizatori društvenih mreža, naročito u CITES kancelariji Ministarstva za zaštitu životne sredine, gde je obaveza da se pretražuju društvene mreže i da vide ko ih prodaje i nudi na prodaju. U svakom slučaju, mi isto možemo po službenoj dužnosti, kada vidimo da se neki oglas objavio, da ispitamo ko nudi na prodaju, kako i koja je cena, jer se zna da je tačno pobrojano u pravilniku o zaštićenim i strogo zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama i gljivama, koje vrste su zabranjene da se prodaju, shodno CITES konvenciji. To je važna konvencija koja je kod nas usvojena 2001. godine i od tada je na snazi,  inkorporirana je naš zakon, u našu legislativu i mi moramo tačno pratiti koje vrste ne smemo prodavati", kaže sagovornica Markera.

Ona dodaje da Srbija ima dobar zakonski okvir, ali da je potrebna bolja primena zakona.

"Primena svih tih zakona je neophodna zato što je put otkrivanja krijumčara i put otkrivanja držaoca ovih vrsta jako težak. Recimo, neko želi da poseduje sibirsku sovu koja je strogo zaštićena vrsta i on će da nađe načina da je unese u zemlju. Da li će to biti jaje koje će se ovde izleći pa će on na kraju da ima živu pticu, ali to su 'nevidljivi zločini'", dodaje Miloradović Bjelica.


Govoreći o obučenosti tužioca i sudija u procesuiranju ovih kirvičnih dela, Miloradović Bjelica daje primer Španije koja ima specijalizovano tužilaštvo već poslednjih 30 godina koje je unapredilo svoju životnu sredinu zahvaljujući stalnim i kontinuiranim obukama. 

"Ne kažem samo da tužioci treba da se obučavaju. Kao prvo, policija mora biti obučena. Mi imamo ekološku jedinicu koja je prošla ove obuke. Potrebni su nam obučeni policijski službenici i granična policija. Zato što postoje određena krivična dela, kao što je oštećenje, unošenje i iznošenje u inostranstvo strogo zaštićenih divljih vrsta. Tu spadaju ne samo životinje, nego i biljke. Neko može uneti neku invazivnu vrstu drveta koja može narušiti naš ekosistem. Iz tog razloga je to krivično delo prepoznato kao veoma bitno. Zato smo skrenuli pažnju svim inspekcijskim službama, kao i inspektorima iz MUP-a, da moraju voditi računa o tim krivičnim delima".

U slučaju iz 2022. godine, kada je čovek iz Subotice držao afričkog lava u stanu, nakon čega je kažnjen novčanom kaznom primenom oportuniteta, gošća Markera objašnjava da je takva odluka bila zakonita.

"On kao fizičko lice ne može da drži divlju mačku i to je tačka. Mora mu se trajno oduzeti jer tako nalaže zakon. Ta životinja je trajno oduzeta od njega, on je platio određeni novac u humanitarne svrhe i krivična prijava je odbačena. Ali o čemu mi moramo kao tužioci da vodimo računa? Ove vrste se ne smeju držati. One, ako se pronađu, trajno će se oduzeti. Moramo utvrditi lanac kako je neko došao u posed tih vrsta. Tu treba ispitati ko je uneo životinju u zemlju, ko je prodao i po kojoj ceni", dodaje ona.

Miloradović Bjelica zaključuje da su neophodne konstantne pretrage graničnih prelaza, pogotovo na jugu Srbije.

"Postoji pravilnik koji podraja sve te životinje po važnosti, a sve zavisno o tome da li su one bukvalno istrebljene ili su na stepenu izumiranja. Po stepenu zaštićenosti se one štite i u našem krivičnom zakonodavstvu i pravilnicima kojim su pobrojane. Mi moramo primenjivati sva ta pravila koja imamo i moraju se otkrivati lanci krijumčarenja, lanci posedovanja, jer je ovaj oblik kriminaliteta posle trgovine oružja i droge, treći oblik kriminaliteta po novcu koji krijumčari zarađuju", dodala je.

Inače, krijumčarenje i držanje divljih životinja zabranjeno je i zakonom. Međutim, ti slučajevi su specifični, i stručnjaci ih nazivaju tzv. "nevidljivim". Ističu da građani često greše iz neznanja, a da čuvanje divljih vrsta kao domaćih životinja može imati i posledice po zdravlje, jer neke vrste sa sobom donose viruse opasne po čoveka. Važno je, kažu, da se pojača svest građana, ali i kaznena politika.

Poslednji podaci Ujedinjenih nacija i Interpola pokazuju da godišnja vrednost ilegalne trgovine zaštićenim divljim vrstama životinja u svetu dostiže i više od 20 milijardi dolara.

Izvor: Insajder

Tagovi:

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.