Nevladine organizacije podnele krivičnu prijavu protiv NN lica iz BIA, zbog kako tvrde - špijuniranja novinara i aktivista (VIDEO)
Nevladine organizacije optužuju policiju i BIA za neovlašćeno prikupljanje podataka od aktivista i novinara putem špijunskog softvera. Iako su i iz policije i iz BIA odbacili ovakve navode, civilni sektor smatra da su navodi tačni, što je, kažu pokazao i izveštaj Amnesty International. Zbog toga, podneli su krivičnu prijavu za tri moguća krivična dela.

Devet organizacija civilnog društva podnelo je krivičnu prijavu Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal protiv NN osoba u Bezbednosno-informativnoj agenciji i policiji, jer su, kako navode, u tim službama, telefoni aktivista i novinara prisilno otključavani i zaraženi špijunskim softverom. Pozivajući se na izveštaj Amnesty International, predstavnica Share fondacije Nevena Martinović opisala je da su aktivistima i novinarima u policiji oduzimali telefone dok su na informativnim razgovorima, te da su oni, po izlasku iz policije primećivali da im se sa telefonima nešto čudno dešava. Takav slučaj primećen je kod jednog aktiviste udruženja „Krokodil“, ali i kod aktiviste Nikole Ristića iz organizacije „SviĆe“.
“Ono što se nakon toga dešava jeste da imamo situaciju da se tajno otključavaju telefoni i preuzimaju svi podaci. To se čini uz pomoć jednog forenzičkog alata koji je proizvod izraelske kompanije Celebrate i telefoni bivaju nasilno otključavani.” - kaže Nevena Martinović iz Share fondacije.
Predstavnici civilnog sektora kažu da je analizom utvrđeno da su podaci slati na server na IP adresi koja je već dovođena u vezu sa BIA-om. Iako je i policija i BIA prošle nedelje odbacila ovakve navode, krivična prijava je podneta zbog sumnje na tri krivična dela – neovlašćeno prikupljanje podataka, pravljenje i unošenje virusa, ali i neovlašćen pristup računarskoj mreži i elektronskoj obradi podataka.
“Smatramo da je ovo jedan od mehanizama koji će nam na pravi način pokazati u kojoj meri su državni organi spremni da ispitaju da li je korišćenje ovako intruzivnih digitalnih alata zakonito ili nije zakonito i da li podleže krivičnoj odgovornosti. Mislim da je ovde sada lopta na terenu Tužilaštva da ispita sve navode. Videli smo već da je što se tiče dokaza u priličnoj meri potkrpljeno, ali naravno da Tužilaštvo bi zaista trebalo da i neke druge dokaze izvede.” - rekao je Dušan Pokuševski iz Beogradskog centra za ljudska prava.
Jedan od primera, kažu iz civilnog sektora, jeste i slučaj novinara Slaviše Milanova iz Dimitrovgrada. Krivična prijava Tužilaštvu je već podneta, a Tužilaštvo je u fazi prikupljanja dodatnih dokaza. Inače, alate izraelske kompanije Cellebrite Srbija je dobila kao donaciju od norveškog Ministarstva spoljnih poslova, a nabavkama je upravljala Kancelarija UN za projektne usluge. Ovakve donacije su deo borbe protiv kriminala i borbe protiv terorizma – barem zvanično.
“Nevolja je što su pojedine organizacije civilnog društva, uključujući i moju, godinama unazad ukazivale zapadnim državama da ovaj softver ne samo da može biti zloupotrebljen, nego će biti zloupotrebljen. Zašto? Zato što znamo kakva je priroda vlasti i zato što znamo da zloupotreba tajnog nadzora ne počinje samo sa Spajverom, ona postoji još iz analognog vremena prisluškivanja.“ - kaže Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.
Civilni sektor podneo je zahteve da postupke pokrenu i zaštitnik građana i poverenik za zaštitu podataka o ličnosti. Uputili su i pismo Komesaru za ljudska prava Saveta Evrope kao i telu Saveta za ljudska prava UN za specijalne procedure.
Novinarka Bojana Stojanović
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.