Počeo najavljeni zaokret spoljne politike Srbije (VIDEO)
Srbija je juče bila uzdržana, kada su na Samitu Saveta Evrope usvojeni Rezolucija o položaju dece u Ukrajini i registar štete u toj zemlji, koji će pomoći kod obeštećenja žrtava ruske agresije. Registru se pridružilo 40 zemalja članica Saveta Evrope. Ostalih šest članica, među kojima je i Srbija, to nije učinilo. Da li je to deo zaokreta spoljne politike Srbije, koji je najavio predsednik?

U znak protesta što nije prihvaćen amandman Srbije koji se tiče teritorijalnog integriteta, ali i zbog početka procesa prijema Kosova u tu organizaciju, predsednik nije otišao na Samit na Islandu. Zvanični Beograd u Rejkjaviku predstavljala je ambasadorka Srbije pri Savetu Evrope Aleksandra Đurović koja je poručila da je zemlja dovedena u situaciju da razmatra dalji smisao i modalitete svog članstva u toj organizaciji. Kakve bi bile posledice te odluke, bilo je pitanje za sagovornika "Markera", Nikolu Burazera, člana Radne grupe Nacionalnog konventa za spoljnu politiku:
"To je naime pretnja praznom puškom. Za Srbiju bi bila katastrofa da napusti Savet Evrope, to bi bilo mnogo gore nego da prekine svoj put evropskih integracija, što ova vlast nije bila spremna da učini. Napuštanje SE bi značilo ogromnu međunarodnu izolaciju, što vlastima u Srbiji nikako ne odgovara. Tako da pre svega mislim, da je ta poruka upućena domaćoj javnosti. Ona je u skladu sa nekom najavljenom promenom spoljne politike, za koju je i tad većina ljudi mislila da nije realna. Naime, da Srbija ne može tako da se kocka sa svojom budućnošću."
Srbija odbija i da, poput članica Evropske unije, uvede sankcije Rusiji, zbog agresije na Ukrajinu. Sagovornik "Markera" podseća da Briselu to sada nije prioritet u odnosima s Beogradom, iako neuvođenje sankcija neki tumače kao odustajanje Srbije od evropskog puta.
"Mislim da Srbija ne može da napusti evropski put. To bi značilo veoma jak signal za potencijalne investicije i imalo bi negativne posledice, na koje vlasti u Srbiji nisu spremne. Što se tiče sankcija Rusiji, to je nešto što se zna već duže vreme, da jeste obaveza pred Srbijom i da se to od nje očekuje. Ali se takođe čini da tu postoji prostor za manevar, što je, rekao bih, državama članicama EU važnije da se reši pitanje Kosova, nego da se Srbija pritiska oko Rusije i sankcija. Čini mi se da se izbegava da se vrši pritisak na obe te strane. Dakle i sankcije i Kosovo. Tako da je pitanje sankcija sada u drugom planu."
Srbija je postala članica Saveta Evrope 2003. godine. Kandidatkinja za prijem u Evropsku uniju je već jedanaest godina. Sa druge strane, Kosovo i Metohija pokušava da postane članica međunarodnih organizacija od 2008. odnosno od jednostrano proglašene nezavisnosti. Nedavno dobijanje bezviznog režima i početak procesa prijema u Savet Evrope, prve su naznake ispunjavanja tih ciljeva.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.