Pravosuđe radi sa pola snage: Ko štrajkuje u sudovima i tužilaštvima

Poslednjeg dana trodnevne obustave rada u pravosudnim organima, skoro polovina sudova i tužilaštava u zemlji radi smanjenim kapacitetom. U štrajku su zapisničari, referenti i pravosudni pomoćnici. Koliko tačno je ova obustava paralisala rad pravosuđa niko pouzdano ne može da kaže, ali evidentno još uvek nedovoljno da Ministarstvo pravde uđe u pregovore sa Sindikatom sudske vlasti koji je organizovao štrajk.

Foto: Insajder

Sindikat sudske vlasti je saopštio da je u štrajku, delimičnom ili potpunom, više od 100 pravosudnih organa u Srbiji, što čini oko 40 odsto ukupnog broja pravosudnih organa. Kako su istakli, u potpunu obustavu su stupile sve službe Trećeg osnovnog suda u Beogradu, dok su u Drugom osnovnom sudu u štrajku svi zapisničari i 30 stručnih saradnika, a u Višem sudu u potpunoj obustavi rada je deo zaposlenih.

Ipak, za Insajder iz ovih institucija ističu da oni uglavnom rade uobičajeno, uz određene poteškoće. U Trećemo osnovnom sudu u Beogradu ističu da je određeni deo zaposlenih u štrajku, ali da sud svakako radi. Kako su istakli, ne vode preciznu evidenciju o broju zaposlenih u obustavi, dodajući da većina službi u sudu radi normalno, uz tek povremeno odlaganje pojedinih ročišta i glavnih pretresa.

U Drugom osnovnom sudu su naveli da zaposleni jesu u obustavi, ali da se poštuje minimum procesa rada koji podrazumeva postupanje u hitnim i pritvorskim predmetima, kao i u predmetima koji uključuju maloletnike i koji se tiču nasilja u porodici.

„Svi ostali krivični i parnični postupci se odlažu“, rečeno je iz Drugog osnovnog suda u Beogradu.

U Višem sudu u Beogradu čak nisu ni znali da i dalje traje obustava rada, navodeći da sve funkcioniše regularno.

„Određeni broj zapisničara i referenata štrajkuju uz minimum procesa rada, a sve funkcioniše normalno. U krivičnom odeljenju se ne odlažu pretresi pošto su kod nas uglavnom pritvorski predmeti“, navode iz Višeg suda.

U Višem tužilaštvu u Kraljevu su za Insajder istakli da su oni u obustavi rada uz poštovanje minimuma rada, ali da se to ne odnosi na Posebno odeljenje ovog tužilaštva za suzbijanje korupcije.

Nemanja Đurić, predsednik Sindikata sudske vlasti i sudijski pomoćnik Višeg suda u Beogradu, ističe da je štrajk drugog dana još uspešniji nego prvog, navodeći primer Prvog osnovnog suda gde je dvadesetak zapisničara stupilo u štrajk.

„Mi poštujemo mimimun procesa rada, ali mimo toga se štrajkuje. U Višem sudu u obustavi su parnična pisarnica i zapisničari i svi parnični postupci se odlažu. U Trećem osnovnom sudu u Beogradu svi štrajkuju, uz poštovanje minimuma“, navodi Đurić.

On navodi da su njihovi članovi pod ogromnim pritiskom da okončaju štrajk kako od Ministarstva pravde, tako i od sudskih i tužilačkih uprava. Kako kaže, pritisak na zaposlene vrše i predstavnici reprezentativnih sindikata zaposlenih u pravosuđu.

Ministarka pravde Maja Popović. Foto: Gremlin
Ministarka pravde Maja Popović. Foto: Srđan Ilić


Iz Ministarstva pravde nisu odgovorili na pitanja Insajdera o tačnom broju pravosudnih organa koji su u štrajku, ali ni na pitanje da li su ušli u proces pregovora sa organizatorima štrajka, kako nalaže član 6. Zakona o štrajku. Na ista pitanja nije odgovorila ni ministarka pravde u tehničkom mandatu Maja Popović.

Za razliku od njih, Violeta Marković, predsednica Sindikata organizacije pravosudnih organa Srbije za Insajder ističe da oni ne podržavaju štrajk zaposlenih, ali i da ne vrše pritisak na bilo koga.

„Obustava rada je krajnji vid sindikatlne borbe, ona se koristi kada ne postoje nikakvi pregovori i kada ministarstvo ne želi da radi na poboljšanju materijanog položaja. Mi smo kao sindikat do sada učestvovali u nekoliko štrajkova i uvek smo istrajavali u svojim zahtevima. Trenutno smo u pregovorima sa ministarstvom i na taj način se trudimo da poboljšamo materijalni položaj zaposlenih u pravosuđu“, ističe Marković.

Ona dodaje da su trenutno u toku pregovori reprezentativnih sindikata i Ministarstva pravde, te da se radi za nacrtu izmena Zakona o sudskim taksama, kao i izmena Zakona o državnim službenicima. Pored toga, predstavnici dva reprezentativna sindikata u pravosuđu su prošle nedelje poslali dopis ministarstvu tražeći finansijsku pomoć za zaposlene do usvajanja izmena Zakona o sudskim taksama, koji bi trebalo da popravi materijalni položaj zaposlenih. Ministarstvo je u petak 4. aprila pozitivno odgovorilo na dopise sindikata.

Sa druge strane, nikakvi pregovori se ne vode oko zahteva Sindikata sudske vlasti, koji su u štrajk ušli zahtevajući povećanje osnovice za obračun plata sudijama, javnim tužiocima i ostalim zaposlenima u pravosudnim organima povećaju za najmanje 20 odsto. Sindikat takođe traži da se svim zaposlenima isplati naknada za troškove ishrane tokom rada u iznosu od najmanje 15.000 dinara mesečno, kao i regres za korišćenje godišnjeg odmora, u iznosu od minimum 85.000 dinara godišnje

U štrajku u pravosuđu isključivo učestvuju zaposleni u pravosuđu, odnosno zapisničari, referenti i radnici u pisarnicama, pošto sudije i tužioci po zakonu ne mogu da štrajkuju. Sindikat ima oko 800 članova, ali javno tvrde da njihove zahteve podržava 3254 zaposlenih.

I dok sudije i tužioci ne učestvuju u štrajku, i među njima ima dosta nezadovoljnih stanjem u pravosuđu. Sudije i tužioci su nedavno organizovali potpisivanje peticije u kojoj se reaguje na izjavu predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji je rekao da će tužioci koji ne budu štitili poredak biti promenjeni.

„Izjavom da će ‘oni tužioci koji ne budu štitili poredak i zakon biti promenjeni‘, predsednik Republike je ispisao novu stranicu u dvanaestogodišnjem porobljavanju i ponižavanju pravosuđa. Nakon nebrojenih klevetanja i targetiranja malobrojnih sudija i tužilaca koji nisu pristajali da ćutke posmatraju devastaciju pravosuđa, predsednik Republike je ovaj put otišao i korak dalje obznanjujući da će u skladu sa sopstvenom procenom, sada i neskriveno, kadrovski uticati na sastav tužilačkih organa“, navodi se između ostalog u saopštenju koje je prema poslednjim podacima potpisalo više od 620 sudija i tužilaca.

Novinar Vuk Jeremić

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.