Prečice do zdravstvenog sistema (VIDEO)

Put do belog mantila poslednjih godina znatno je kraći, zahvaljujući prekvalifikacijama i to samo za par meseci. Sve češće u zdravstvenom sistemu pored najtežih pacijenata nađu se frizeri, kozmetičari, poljoprivrednici i drugi obrazovni profili, a kada medicinska sestra ne zna ili nije sigurna šta treba da radi, posledice mogu biti fatalne upozoravaju sindikati.

Foto: Insajder

Radica Ilić iz Sindikata medicinskih sestara i tehničara kaže da je iz njihovog ugla to nedopustivo i krajnje komplikovano i opasno.  Posledica,  je  ugrožen život svakog pacijenta.

Sledeća posledica je teret za kvalifikovane medicinske sestre koje se nađu na istom odeljenju, u istoj smeni.

" Mi imamo situaciju i ne danas nego u prethodnih deset godina da kada poželite da budete medicinska sestra , vi to postanete na jedan jednostavan i banalan način, imate malo novca i dobijete diplomu i eto vas u sistemu".

Školovanje za medicinsku sestru u državnoj školi  traje četiri godine, uz jednak broj sati teoretske  i praktične nastave. Sa druge strane  privatne  škole , daju mogućnost da kandidati u kraćem vremenskom periodu završe vanredno  školovanje, što bez dovoljno sati prakse dovodi u pitanje kompetentnost budućih zdravstvenih radnika.

Goran Đokić direktor privatne medicinske škole „Milutin Milanković" kaže da je period osposobljavanja zdravstevnih radnika duži nego što se misli.

"Svi kandidati koji se osposobljavaju za zdravstvene radnike u ovom vidu vanrednog školovanja, prolaze mnogo duži period nego što se sad o tome priča  i što je u društvu zavladalo mišljenje da su posle tri meseca medicinske sestre. To nije tačno i to odgovorno mogu da tvrdim," ističe Goran Đokić direktor škole Milutin Milanković".

Oni volontiraju za to vreme i to je jako bitno. Kandidati volontiraju u zdravstvenim ustanovama i tek onda se prijavljuju da polažu zdravstveni ispit. Državni ispit se realizuje u Ministarstvu zdravlja, pa znate ako sad Ministarstvo izvrši proveru kandidata koji se dokvalifikuju i prekvalifikuju kako kažu za šest meseci i šest meseci prakse eto to je već godinu dana, znači nije baš da nakon završena tri meseca, odmah se nađu uz najteže pacijente." Rekao je Đokić za Insajder televiziju.

Iz godine u godinu sve je više medicinskih radnika koji zbog boljih uslova odlaze da rade u inostranstvu  a nakon završene državne  medicinske škole, samo deset odsto đaka zaposli se u zdravstvenom sistemu.

Radica Ilić iz Sindikata medicinskih sestara i tehničara, kaže da mlade treba stimulisati.

"Pošaljete poruku svakom tom mladom čoveku koji upiše školu da mora da bude odlićan u svom poslu, ne samo da mu lepo stoji uniforma nego treba da ima empatiju za bolesnog, treba da voli svoj posao, sledece treba da za njega bude adekvatno novčano stimulisan. Eto to su kljucni momenti odakle bi mi počeli da stvari popravljamo, a ako je ideja da se razvali drzavno zdravstvo onda ćemo mi našu agendu po strani staviti i posmatrati" 

U privatnoj medicinskoj školi do dvadeset kandidata godišnje prijavi se za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju, koje koštaju od 1.200 do 2.000 evra. Na diplomi ne piše prekvalifikacija a sa druge strane  jasno se razlikuje znanje   stečeno tokom jednogodišnjeg i četvorogodišnjeg obrazovanja, zato iz sindikata apeluju da se donesu pravilnici i pooštri kontrola kvaliteta rada onih koji brinu o zdravlju ljudi.

Izvor: Insajder

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.