Protest protiv kopanja litijuma u Beogradu: Blokirane dve železničke stanice, Dačić najavljuje krivične i prekršajne prijave

Jedan od organizatora protesta protiv iskopavanja litijuma Zlatko Kokanović rekao je večeras da su tačke za blokadu Prokop i železnička stanica Novi Beograd.

Šetnja učesnika protesta protiv iskopavanja litijuma na dan kada ističe 40-dnevni rok koji je Savez ekoloških organizacije Srbije (SEOS) dao Vladi Srbije da usvoji zakon o iskopavanju litijuma i spreči gaženje sopstvene ranije odluke da obustavi projekat Jadar, Foto: Marko Dragoslavić/FoNet

"Vratite nam vazduh, vodu, zemlju i život“, jedna je od poruka večerašnjeg centralnog skupa građana koji se protive realizaciji projekta  rudarenja litijuma. 

Protest  na beogradskom trgu Terazije počeo je u 19 sati.

Izvor: Insajder, Agencije

13:25 Avgust 9.
Nenad Stefanović Foto: Srđan Ilić

Tužilac Stefanović apeluje na miran protest u Beogradu: Nasilje neće biti tolerisano

Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović upozorio je da nasilje na ulicama glavnog grada neće biti tolerisano i pozvao učesnike protesta najavljenog za 10. avgust 2024. godine u Beogradu da svoje pravo na mirno okupljanje iskoriste u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srbije.

"Svako ima pravo na mirno okupljanje, ali nasilje na teritoriji Beograda se neće tolerisati i svi koji budu za njim posegli biće procesuirani u skladu sa zakonom“, poručio je Stefanović.

Apelovao je na učesnike najavljenog protesta da poštuju javni red i mir, kao i da ne pribegavaju bilo kojoj vrsti nasilničkog ponašanja.

Podsećamo, protesti građana protiv iskopavanja litijuma, rudarenja održavaju se širom Srbije već skoro mesec dana. Za subotu, 10. avgust zakazan je protest u Beogradu.

Izvor: Više javno tužilaštvo u Beogradu

13:40 Avgust 10.
Protest protiv rudarenja litijuma u Šapcu, foto: Tanjug/AP Photo/Darko Vojinovic

Odgovor vlasti na proteste protiv litijuma: Kako ključno pitanje pretvoriti u prolaznu krizu

Serija protesta protiv rudarenja litijuma i bora traje skoro mesec dana a za subotu je zakazan i centralni u Beogradu. Upravo u subotu, 10. avgusta ističe rok koji su ranije organizatori protesta dali vlastima – usvajanje zakona kojim se sprečava iskopavanje srpskog kriptonita i bora na teritoriji cele Srbije. U međuvremenu, vlast poručuje da neće tolerisati nasilje, resorna ministarka otvorila je i kontakt centar vlade Srbije preko kog građani mogu da se informišu o projektu "Jadar“ dok predsednik poručuje da nema "kopanja“ naredne dve godine i nudi referendum o njegovom opozivu. Sagovornici Insajdera suprotnih su stavova kada je reč o položaju vlasti u aktuelnom trenutku. Za jedne vlast nema odgovor na proteste, dok su drugi stava da nije reč o ozbiljnijoj krizi.

Građani Srbije izlazili su poslednjih desetak godina na proteste sa različitim motivima i zahtevima, ali je ovo prvi put da su ovako masovni i da ima i pristalica vladajuće koalicije koji su protiv otvaranja rudnika u dolini Jadra. 

Za relativno kratko vreme, građani su se odazvali na pozive organizatora "Ne damo Jadar“ i SEOS - a šaljući jasnu poruku: "Nećete kopati“. S druge strane, vlast odgovara da će država na najavljene proteste protiv iskopavanja litijuma imati ozbiljan pristup toj temi uz ocenu da je jedini cilj – politička borba protiv predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), Bojan Klačar za Insajder kaže da mu najnoviji protesti liče i na neke ranije, što se može videti i po jasnom i jakom antivladinom stavu.

"Protesti nisu vezani samo za temu iskopavanja litijuma, radi se o protestima protiv Srpske napredne stranke i Aleksandra Vučića. Vidi se entuzijazam, kao i kod ranijih protesta poput "1 od 5 miliona“ i "Srbija protiv nasilja“ i da se manje više sve karte stavljaju na sam protest, a da se retko otvaraju neke druge teme. Sva energija svih aktera usmerena je ka toj jednoj temi, ovog puta je to sprečavanje otvaranja rudnika nedaleko od Loznice“, analizira Klačar za Insajder.

Bojan Klačar Marker Specijal
Bojan Klačar


Mišljenja je da se ne vidi jasno ko su tehnički organizatori, ali je jasno da imaju više organskog karaktera, a ne neke organizacije što se vidi po listi govornika. Klačar pojašnjava da iza protesta stoje ekološki aktivisti ili nevladine organizacije dok je uloga opozicije više u tome da se njihovi simpatizeri pojave.

"I to je nešto što je i ranije davalo rezultate, tako su krenuli i raniji protesti. Jasno je da će morati da dobiju neku političku varijantu jer o kojoj god temi da se govori moraju postojati i institucionalni mehanizmi. Ova vrlo važna tema i nije samo tema za Srbiju. O njoj će morati da se polemiše i diskutuje na svakom nivou koji uključuje parlament, eksperte, političke stranke, forume pa i proteste i debatu u medijima. Tema je izuzetno velika, posledice i prihvatanja i odbijanja takođe mogu da budu velike. Mora se uključiti i cena koja se plaća i ako se rudari i ako se ne rudari“, jasan je Klačar.

Kako mu izgleda položaj vlasti, da li su u defanzivi i misli li da su ovi protesti Vučića stavili u nezgodnu poziciju?

"Čini mi se, da u ovom momentu vlast želi da se o ovoj temi što više racionalno razgovara, da taj dijalog bude u institucijama i da taj glas bude na nivou eksperata kako bi se došlo do analize koju bi korist Srbija imala od tog projekta. Strategija onih koji protestuju jeste da se ovakav racionalan dijalog ne desi jer bi mogao da unese neke argumente koje oni ne žele da se čuju“, ocenjuje za naš sajt izvršni direktor CeSID – a.

Međutim, potpuno drugačijeg stava je politikolog  Dušan Milenković koji kaže da vlast nema odgovor na aktuelne proteste.

Dušan Milenković
Dušan Milenković, foto: Insajder


"Voleo bih da vidim da li će vlast da nađe neki izlaz iz ovoga jer ga ja ne vidim“, kratko komentariše Milenković za Insajder.

Na pitanje da li se o temi rudnika protivnici i vlast mogu naći za zajedničkim stolom i da li bi razgovor, kako je Klačar naveo, trebalo da ima institucionalni oblik, politikolog pojašnjava šta je jedna od poruka sa protesta.

„Ideja je da razgovor ne uđe u institucije i da se sve reši putem protesta na ulicama kako ne bi ni došlo do projekta Jadar. Ako ostanu pri jednom zahtevu a to je da se usvoji zakon koji zabranjuje iskopavanje litijuma i bora na teritoriji cele zemlje, njima ne trebaju institucije. Sve što vlast treba da uradi je da donese zakon“, kaže Milenković.

Smatra da su i neki raniji protesti, poput "Srbija protiv nasilja“ promenili političku dinamiku. Ima li nešto novo u najnovijim protestima osim velikog broja okupljenih protivnika rudnika?

„Mislim da ovog puta imamo, po svim informacijama, ljude koji su za vlast, ali su protiv rudnika. Po ovom pitanju su na suprotnoj strani od vlasti. Imamo i disonantne tonove u vladajućoj koaliciji gde vidimo simpatizere i članove SPS-a da su na suprotnoj strani, tako da je ovo značajno drugačije u odnosu na druge proteste, a iznenadio je veliki broj ljudi na ulicama“, analizira Milenković.

Da li je rudnik tema nad temama protesta ili, kako vlast ocenjuje a i drugi sagovornik Insajdera, borba protiv režima?

„Sve govori da je ovo protest protiv rudnika. Osnovni motiv svima je borba protiv litijuma i Rio Tinta. Imamo i građane kojima je u redu da ostane aktuelna vlast, ali se protive rudarenju u Jadru“, napominje politikolog.

Gde je u svemu tome opozicija i koja je njena uloga?

"Osnovna stvar opozicije je da su protiv projekta Jadar, svi su na strani protesta,“ ističe naš sagovornik.

Dok Klačar, kada je o opoziciji reč, smatra da se trude da ne budu u prvom planu.

"Svesni su da je tema izuzetno značajna i činjenica je da biti protiv projekta Jadar znači biti i protiv teme za koju je Evropska unija zainteresovana, zato mislim da je opozicija opreznija za razliku od ekoloških organizacija“, podvlači Klačar u razgovoru za Insajder.

Netransparentnost i nepoverenje

Podseća da je komunikacija projekta "Jadar“ od početka i tokom prethodne vlasti, a i aktuelne bila netransparentna i komunikacijski zapuštena. 

"A i Rio Tinto je kasno krenuo u objašnjavanje ovog projekta i to je dovelo do velikog nepoverenja, puno emocija, veoma malo racionalnih argumenata, puno političkih ili stranačkih stava koji se prelamaju na ovoj temi i tako je duh iz boce pušten i teško ga je vratiti u racionalne okvire“, siguran je Klačar.

Zato su ljudi na ulicama, i kako Klačar navodi, teško će se vratiti na racionalan nivo razgovora.

"Čini mi se da će se ova priča završiti tako što će vlast svoje napore usmeriti ka svojim pristalicama, a da će negde pitanje litijuma ostati pitanje za opoziciju i ekološke aktiviste. To će nas dovesti u situaciju da nema konsenzusa da je ovo dobar projekat i to će biti procena vladajuće koalicije koja će biti dominanto usmerena na to da li je protivljenje toliko da se ne može nastaviti sa projektom a u suprotnom će nastaviti“, ocenjuje Klačar.

Tek sada SNS otvoreno zagovara ideju projekta "Jadar“ dok ranije nije postojala nikakva kampanja niti od Vlade niti od SNS. Sada su se stvari promenile.

"Krenuli su sa kampanjom, predložili komisiju u parlamentu, predložili lekarsku komisiju i oni će na toj temi tek raditi. Ne bih se složio da Vlada nema kapaciteta da promeni atmosferu u vezi sa litijumom. Vučić ima veliko poverenje svojih birača i mislim da će se kroz tu kampanju procenat onih koji su protiv rudnika smanjivati“, ističe sagovornik iz CeSid-a.

Tek će opipavati i procenjivati da li će procenat nezadovoljnih biti prihvatljiv za vladajuću koaliciju, prvenstveno za SNS. Tek posle toga, kako Klačar navodi, krenuće se u projekat.

"Ne bih ovo zvao većom krizom vlasti, ipak se ne vrti čitav politički život oko projekta Jadar. Vlast ima druge teme poput infrastrukturnih, tu je Expo, dolazi Emanuel Makron... Ne vrti se život oko litijuma. Vladajuća koalicija je izašla kao pobednik i na lokalnom nivou, imaju stabilnu vlast svuda, mogu da se bave litijumom sa svim resursima koje kao vlast i imaju“, poručuje Klačar.

Pojašnjava da uprkos masovnim protestima ne vidi veću krizu vlasti i u tome, kako navodi, što neće biti lako održati proteste nedeljama i mesecima.

"Posebno imajući u vidu da se ništa neće dešavati narednih godinu i po dana ili dve jer neće biti procesa kopanja. Činjenica je da ova tema ima potencijal da napravi političku štetu SNS-u, ali ponavljam da se nisu bavili temom projekta Jadar na ozbiljan način i ponavljam da će se procenti protivnika rudnika menjati u narednom periodu“, jasan je Klačar.

Očekuje da će se SNS u narednom periodu truditi da ne bude više u defanzivnom položaju i da neće čekati šta će se dešavati na ulicama već će i sami povlačiti neke poteze.

 Izvor: Insajder

20:47 Avgust 10.

Učesnici protestnog skupa kod Starog mosta produžiće na protest na Terazijama

Građanski aktivisti koji se protive najavljenoj demontaži Starog savskog mosta u Beogradu organizovali su danas protestni skup kod mosta, a odatle će krenuti na protest protiv iskopavanja litijuma, koji se održava na Terazijama.

Učesnici skupa nose crne majice sa napisom "Nećeš kopati", na kojima se nalazi lik Zorana Radmilovića iz filma Maratonci trče počasni krug, kao i bele majice sa napisom "Budi Zarić" . Današnji skup kod Starog savskog mosta je organizovala neformalna grupa građana "Združene inicijative i pokreti".

Izvor: FoNet

20:49 Avgust 10.

I studenti krenuli na protest

Kolona studenata sa transparentima protiv kompanije Rio Tinto i iskopavanja litijuma u Srbiji krenula je Knez Mihailovom ulicom ka Terazijama, gde će u 19 časova početi protest.

Na čelu kolone nalazi se aktivista Ivan Bjelić. Studenti uzvikuju: "Rio Tinto, marš iz Srbije" i "Nećeš kopati".

Izvor: FoNet

20:57 Avgust 10.

Šta je sve prethodilo protestu u Beogradu

Nakon što je tokom proteklih mesec i po dana širom Srbije održano više desetina protesta građana koji se protive realizaciji projekta rudarenja litijuma "Jadar" kompanije "Rio Tinto" u Gornjim Nedeljicama, centralni skup održava se danas u Beogradu u 19 sati na Terazijama. Protest je organizovan na dan kada ističe rok od 40 dana koji su organizatori dali vlasti na skupu na Vidovdan u Loznici - da se donese zakon kojim se zabranjuju geološka istraživanja i eksploatacije litijuma i Bora u Srbiji.

Pošto zahtev nije ispunjen, organizatori protesta najavili su da od subote počinju blokade važnih saobraćajnica. Predstavnici vlasti tvrde da su protesti motivisani politički, a ne zabrinutošću zbog ekoloških posledica eventualnog otvaranja rudnika te da je cilj "smena predsednika Srbije Aleksandra Vučića".

Organizatori protesta - ekološka udruženja i građanski aktivisti - zabrinuti su da bi otvaranje rudnika i eksploatacija litijuma u Gornjim Nedeljicama, u blizini Loznice, doveli do zagađenja zemlje, vode i vazduha, dok predstavnici vlasti tvrde da su navodi o opasnosti po životnu sredinu "laži" i da je realizacija projekta "Jadar" "istorijska razvojna šansa za Srbiju".

Posle okupljanja građana na Terazijama i uvodnih obraćanja, kako je za Insajder rekao Zlatko Kokanović, jedan od organizatora protesta iz Udruženja "Ne damo Jadar", okupljeni će se uputiti na određenu lokaciju u Beogradu na kojoj će započeti blokade.

"Pozivamo sve koji mogu da ponesu šta im je potrebno da ostanu tokom noći na toj lokaciji koju ćemo saopštiti na skupu, a možda i da ostanu i sutradan", rekao je Kokanović.

Govoreći o protestu u Beogradu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je deo građana iskreno zabrinut zbog kopanja litijuma, ali da je "istinski cilj tih protesta da skinu njega sa vlasti, kao i da daju podršku pojedinim stranim silama koje ne žele da se Srbija ubrzano razvija i napravi značajnu razliku u odnosu na druge zemlje regiona".

Od protesta u Loznici, 28. juna, do večerašnjeg skupa u Beogradu, protesti su održani su više od 30 mesta širom Srbije. Učesnici svih skupova slali su iste poruke: "Rudnika neće biti, kopati nećete", "Rio Tinto, marš iz Srbije", "Multinacionalne rudarske korporacije, marš iz Srbije! Hoćemo život". Poručivali su i da "čista voda i zemlja nemaju cenu koju vlast broji obećanim milijardama evra", da je u pitanju "borba između opstanka i nestanka" i da je "došao trenutak da srpski narod ustane ili da nestane".

Do ponovne aktuelizacije projekta i novog talasa protesta zbog najave eksploatacije litijuma došlo je dve i po godine nakon što je, kako je tadašnja premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila, "stavljena tačka" na taj projekat Uredbom Vlade Srbije o prestanku važenja Uredbe o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala jadarita "Jadar". Tu Uredbu je Vlada Srbije usvojila početkom 2022. godine, nakon masovnih protesta građana koji se protive otvaranju rudnika i blokada ključnih saobraćajnica širom države.

Međutim, posle nešto više od nedelju dana, sredinom juna došlo je do obrta - Ustavni sud Srbije je 11. jula ukinuo Uredbu Vlade Srbije iz 2022. kojom je projekat stopiran, ocenivši Uredbu neustavnom. Pet dana kasnije, 16. jula, Vlada Srbije vratila je na snagu Uredbu o utvrđivanju prostornog plana za realizaciju projekta "Jadar" koji podrazumeva eksploataciju minerala jadarit na zapadu Srbije. Ključni korak načinjen je 19. jula, sklapanjem strateškog partnerstva Srbije i EU u oblasti održivih sirovina, lanaca vrednosti baterija i električnih vozila tokom posete Srbiji nemačkog kancelara Olafa Šolca. Nemački kancelar je tada poručio u Beogradu da je projekat "Jadar" dobar za Srbiju, a da je litijum važan za mobilnost u budućnosti, kao što je nafta bila do sada.

Eventualno otvaranje rudnika litijuma u Srbiji bi za Evropsku uniju bilo važno pošto EU pokušava da smanji zavisnost od uvoza iz Kine, a Nemačka je najveći proizvođač električnih automobila u Evropi koji koriste litijumske baterije.

Britansko-australijska kompanija "Rio Tinto" u Srbiji posluje od 2001. godine kada su dobili prve dozvole za istraživanje borata. Ta kompanija je 2004. pronašla rudu kakva ne postoji nigde u svetu i po lokalnoj reci - projekat dobija naziv "Jadar", a ruda "jadarit". Međutim, ta multinacionalna kompanija u svetu ima upitnu reputaciju – do sada se suočila sa više optužbi uništava životnu sredinu.

Kompanija "Rio Tinto" u junu objavila je nacrte studija uticaja na životnu sredinu o tome koliko bi rudnik litijuma u dolini Jadra bio štetan za ljude i prirodu. Na oko 2.500 strana može se videti mnogo stručnih podataka o tome da bi rudnik zaista ugrozio životnu sredinu, ali i da "Rio Tinto" za svaki eventualni problem ima rešenje. Ipak, pada u oči da u tri dokumenta nema mišljenja Biološkog fakulteta u Beogradu, koji prema ranijim informacijama projektu nije dao prolaznu ocenu. Zemljište, voda, vazduh, biljni i životinjski svet - rudnik litijuma ugrozio bi sve, ali "Rio Tinto" tvrdi da za svaku opasnost ima rešenje. 

Izvor: Insajder

 

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.