Protesti u Srbiji u fokusu svetskih medija: Kad šok preraste u bes (VIDEO)

Poslednja tri meseca, najvažnija tema u domaćim medijima jeste pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, odnosno smrt 15-oro ljudi, a onda i studentske blokade i protesti koji su usledili. Dok su dešavanja u Srbiji u stranim medijima najpre praćeni na nivou vesti, ako i toliko - sada su protesti predmet analiza i izveštaja najvećih svetskih medija; najpre zbog blokada fakulteta, zatim zbog masovnih okupljanja i generalnog štrajka, a naposletku i zbog prošlonedeljnog studentskog marša do Novog Sada i tamošnje blokade mostova!

Foto: AP Photo/Armin Durgut

Britanski mediji posvetili su dosta pažnje dešavanjima u Srbiji; londonski “Gardijan” od početka studentskih blokada objavio je najmanje 15 tekstova o situaciji u Srbiji posle pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra, a “Skaj njuz” je proteste prenosio i uživo. Poslednji prenos, u subotu iz Novog Sada, trajao je duže od sat.

"Šok je ubrzo prerastao u bes", piše američki Si En En u tekstu od nedelje "Kako tragedija na železničkoj stanici preti da svrgne s vlasti predsednika iz Evrope". U tekstu je i priča Aleksandra Matkovića, naučnog saradnika Instituta ekonomskih nauka, koji se zatekao ispred Železničke stanice u Novom Sadu nekoliko minuta nakon što se obrušila. Pored zahteva studenata koji predvode blokade i proteste, Si En En u kontekstu trenutnih dešavanja analizira i odnos vlasti Srbije sa Kinom, čije su kompanije radile na rekonstrukciji Železničke stanice, odnose sa Evropskom unijom koja je zainteresovana za srpski litijum, ali govori i o projektu izgradnje hotela zeta američkog predsednika Džareda Kušnera na mestu Generalštaba u Beogradu. 

“Za medije u Italiji, protesti u Srbiji bili su samo jedni u nizu već viđenih proteklih godina”, kaže za Svet i mi novinarka iz Milana Tatjana Đorđević. Međutim, napominje da se percepcija promenila kada je ostavku podneo premijer Miloš Vučević. 

"Juče, na moje iznenađenje, jer ja to nisam očekivala - tekst sam poslala pre nekoliko dana misleći da će biti na nekoj od stranica ili pri kraju La Stampe, jednih od najuticajnijih novina u Italiji, i tekst o dešavanjima u Srbiji se našao ne na prvim stranicama, nego na naslovnoj strani, što znači da sada dolazi do neke promene. Meni kao novinaru bilo je potrebno dosta napora i truda da objasnim da nije reč o tek bilo kojim protestima i da su ovi studentski protesti drugačiji od svih drugih", izjavila je za "Svet i mi" Tatjana Đorđević, novinarka iz Milana.

Tema protesta u Srbiji je, u poslednje vreme, na važnosti dobila i u Nemačkoj – najpre zbog omasovljenja protesta, a onda i posle ostavke premijera Vučevića. Niz nemačkih medija sada analizira snagu studentskog pokreta i postavlja pitanje da li je dovoljna da donese korenite promene. 

"Ovde se u nekim analizama naglašava da je upravo način na koji su studenti organizovani, znači da nema nekog jasnog lidera, na jednoj strani je snaga tog pokreta, a na drugoj strani da je to zapravo i Ahilova peta, zbog činjenice da studenti ne žele ni po koju cenu da se sada vežu uz, kako ovde kažu u medijima, često diskreditovanu srpsku opoziciju, a upravo je politička snaga, znači političko artikulisanje zahteva i za smenu vlasti i za nove izbore i za bilo kakve političke promene temelj nekih dubljih zakonodavnih promena i, na kraju krajeva, da se ispuni ono što i studenti žele, kako se ovde naglašava, a to je život u pravdi, da zakoni zapravo vrede za sve na podjednak način", kaže za “Svet i mi” Srećko Matić, novinar “Dojče velea” iz Dizeldorfa.


O protestima i blokadama za vikend je pisao i “Njujork Tajms”, ali iz drugog ugla; američki list piše o tome da je Radio-televizija Srbije nakon što je, kako navode, uglavnom ignorisala demonstracije, odjednom promenila stav i izveštavala iz Novog Sada. U istom tekstu, svetska javnost može da pročita i deo saopštenja Srpske napredne stranke u kojem kritikuje javni medijski servis da je, na taj način, prekršio sva pravila objektivnog novinarstva.

Izvor: Insajder

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.