Slučaj Luka Beograd: Čemu služe odluke Ustavnog suda (VIDEO)

Ustavni sud je, izjašnjavajući se o ustavnosti odredbi Zakona o planiranju i izgradnji iz 2013. godine, doneo odluku u kojoj se jasno navodi da privatizacija preduzeća koje ima pravo korišćenja na nekom zemljištu ne znači da je time privatizovano i samo zemljište.

"Stoga se pravo korišćenja na građevinskom zemljištu stečenom u postupcima privatizacije, stečaja ili izvršnom postupku, može konvertovati u pravo svojine plaćanjem tržišne cene zemljišta", stoji u Odluci Ustavnog suda.  

Pored ove odluke, za slučaj Luke Beograd mogla bi da bude važna najmanje još jedna Odluka. Naime, Ustavni sud se takođe 2013. godine izjašnjavao o ustavnosti odredbi Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama. U Odluci koju su doneli se navodi:

"Luke i pristaništa, odnosno lučka infrastruktura, nisu ni mogli biti predmet privatizacije, a ukoliko su takvi ugovori koji obuhvataju i lučku infrastrukturu ili njene delove bili zaključeni posle 4. juna 2003. godine, proizlazi da su ti ugovori zaključeni suprotno zakonu i kao takvi nemaju pravni osnov, te da se na osnovu njih nije mogla zakonito steći svojina na infrastrukturi ili suprastrukturi u lukama i pristaništima, pa su samim tim takvi ugovori ništavi".

Šta je predmet spora?

U odgovoru Insajderu Gradski pravobranilac podseća da je tužba protiv preduzeća "Luka Beograd ad" podneta 2010. godine, na osnovu Ugovora iz 1975. o pravu korišćenja zemljišta na kojem se nalazi Luka Beograd. 

Grad je pokušao da se upiše kao korisnik na osnovu tog ugovora sa preduzećem "Luka Beograd ad", što je preduzeće osporilo. 

Zato ni eventualna izmena Zakona o planiranju i izgradnji i najavljeno ukidanje naknade za konverziju prava korišćenja u pravo svojine, pa ni odluke Ustavnog suda ne utiču na predmet, niti su mogle da se koriste kao argumenti u reviziji podnetoj Vrhovnom kasacionom sudu. 

"Ne može biti sumnje da privatizacija po modelu prodaje kapitala ne znači promenu vlasnika imovine, odnosno građevinskog zemljišta, pri čemu napominjemo da ovo nesporno pravno pitanje nije relevantno za predmetni spor. Naime, a kao što smo već istakli, dosadašnje presude nisu zasnovane na pogrešnoj primeni odredbi Zakona o planiranju i izgradnji, te iz tog razloga eventualna pogrešna primena njegovih odredbi nije mogla predstavljati žalbeni, odnosno revizijski razlog. Pored toga, Vrhovni kasacioni sud dužan je da pazi na pravilnu primenu materijalnog prava po službenoj dužnosti, pri čemu ne može biti sumnje da najviši sud u Republici Srbiji poznaje pravo, kako ono koje se primenjuje na predmetni spor, tako i odredbe zakona na koje se pozivate u vašim pitanjima", navodi se u odgovoru Gradskog pravobranilaštva Insajderu.

Kada je reč o odluci Ustavnog suda koja se tiče Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama, iz Gradskog pravobranilaštva navode da ni tu odluku nisu mogli da koriste kao argument u reviziji. 

"Kao što smo već naveli, predmet privatizacije, odnosno svojinske transformacije, izvršene 1998. godine, bio je kapital Luke Beograd, a ne lučka infrastruktura, niti zemljište o kojem se vodi spor između grada Beograda i navedenog privrednog društva. Prema tome, kako nije bio zaključen ugovor o privatizaciji lučke infrastrukture, niti spornog zemljišta, to nije bilo potrebno opterećivati reviziju takvim navodima. Umesto toga, revizija je zasnovana na činjenicama i normama koje su od značaja za odlučivanje suda u ovom sporu, a pre svega na detaljnom obrazlaganju nastanka punovažnog pravnog osnova za sticanje prava korišćenja grada Beograda na predmetnom zemljištu", objašnjenje je Gradskog pravobranilaštva.

Pored revizije koju je Vrhovnom kasacionom sudu podnelo Gradsko pravobranilaštvo, republički javni tužilac mogao je da pokrene postupak zaštite zakonitosti postupka, ali u odgovoru Insajderu navode da za to nisu imali zakonski osnov.

Izvor: Insajder