Srbija izmenama zakona rešava manjak radne snage (VIDEO)

Trajno iseljenje velikog broja radno sposobnih, odliv mozgova, dolazak stranih investitora i delimični oporavak privrede doveli su do manjka radne snage u mnogim zanimanjima. Sa ciljem da privuče radnike iz inostranstva, Srbija prelazi na otvoreni koncept tržišta rada a, da bi to postigla, menja zakone. Da li te izmene mogu da naškode pristupnom procesu Evropskoj uniji, ili su baš u skladu sa očekivanjima Brisela, pitanja su za one koji prethodnih meseci pišu izmene zakona.

Najveća je potreba za majstorima, zanatlijama i radnicima u građevini i turizmu. Već su doneta dva zakona kojim se potvrđuju sporazumi u okviru programa Otvoreni Balkan, koja bi trebalo da privuku radnike iz regiona. Zahvaljujući tim aktima, za dolazak u Srbiju biće potrebna samo lična karta, dok se kvalifikacije automatski priznaju.

"To bismo mogli da posmatramo u paketu sa ovim zakonima jer se prema nekim procenama očekuje da više desetina hiljada radnika iz Severne Makedonije i Albanije dođe u Srbiju", kaže za Insajder dr Mario Reljanović, iz Instituta za uporedno pravo.

U Skupštinu su stigli predlozi izmena zakona o strancima i angažovanju stranaca. Ako budu usvojeni, stranci će od MUP-a dobijati objedinjenu radnu i boravišnu dozvolu i to, ne kao do sada na godinu dana, već na tri godine. Pravo na dozvolu imaće i članovi njihovih porodica, a izdavaće se elektronski. Ti radnici trenutno su potrebni Srbiji zbog priliva stranih investicija, ali je politika privlačenja tih investicija dugoročno nepredvidiva. Stručnjaci upozoravaju da će izmene zakona tako samo delimično rešiti problem.

"Mislim da su ovi zakoni usmereni pre svega ka zadovoljenju trenutnog nedostatka što, kako sindikati opravdano kritikuju je opet usmereno ka nekim većim poslodavcima, ka stranim poslodavcima i ka nekim deficitarnim zanimanjima, čiji je nedostatak izražen u privredi", ocenjuje Reljanović.

Srbija nema dovoljno ni visokoobrazovanih, nedostaju nam inženjeri i lekari. Kod priznavanja stranih diploma treba biti obazriv. Agencija koja je zadužena za njihovo priznavanje mora striktno da se pridržava zakona, kako ne bismo došli u situaciju da te poslove obavljaju nedovoljno stručni kadrovi.

"Na papiru mi imamo situaciju gde ne bi trebalo da dođe do određenog pada kvaliteta, ali i sami znamo da je primena zakona kod nas uvek fleksibilna, naročito ako je potrebno hitno rešiti neki problem, a čini mi se da u određenim oblastima imamo visok deficit kadra", kaže dr Reljanović.


Poslednje, ali ne i najmanje važne nepoznanice, tiču se izmena Zakona o državljanstvu. Prema trenutnom tekstu, strancima koji bi ovde došli da rade bilo bi omogućeno da već posle godinu dana podnesu zahtev za državljanstvo Srbije. Veliki broj radnika dolazi upravo iz manje razvijenih zemalja, kao što su Indija, Pakistan, Bangladeš, Vijetnam… kojima su za ulazak u Evropsku uniju neophodne vize.

"Postoji realna mogućnost da radnici koji dolaze u Srbiju apliciraju za državljanstvo samo zato da bi preskočili vizni režim, koji bi inače imali da dolaze iz svoje matične zemlje", dodaje sagovornik Insajdera.

Posle zahteva Unije prošle jeseni da uskladimo vizni režim sa evropskim režimom, jer Unija nema kapacitet da prihvati toliko stranaca, Srbija je to učinila u rekordnom roku. Uvedene su vize za zemlje iz kojih kod nas dolazi veliki broj radnika, a to su ujedno države iz kojih kroz Srbiju u Evropu ulazi najveći broj stranaca bez regulisanog statusa. Ukoliko bi dobili srpsko državljanstvo posle samo godinu dana, bio bi to lak način da se domognu Unije. Pitanje je kako bi Evropska unija mogla da reaguje na taj pojačan priliv stranaca iz Srbije.

Izvor: Insajder

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.