Srbija nazadovala na listi indeksa percepcije korupcije u odnosu na prethodni izveštaj (VIDEO)

Na svetskoj listi indeksa percepcije korupcije Transparency International za 2024. godinu Srbija nazaduje - pala je za jedno mesto u odnosu na prethodni izveštaj i ocenjena bodom manje. Od 180 rangiranih zemalja, Srbija je na 105. mestu. U Evropi od nas lošije stoje samo Belorusija i Bosna i Hercegovina.

Foto: Unsplash/DocuSign

Poređenja radi, Srbija sada ima indeks 35 i za 27 indeksnih poena je lošije ocenjena od proseka zemalja Evropske unije. Podaci iz izveštaja upozoravaju - u Srbiji nema suštinskog napretka u borbi protiv korupcije, a pravni okvir i institucije za njeno suzbijanje su dodatno oslabljeni.

Često odsustvo javnih nabavki, sklapanje važnih infrastrukturnih projekata po međudržavnim sporazumima i uz odsustvo javnosti, neobjavljivanje dokumenata proisteklih iz tih sporazuma, netransparentnost trošenja javnih finansija, neadekvatni mehanizmi za suzbijanje političke korupcije, pa i donošenje zakona koji onemogućavaju konkurentnost prilikom ugovaranja vrednih poslova – samo su neki od nalaza izveštaja za prošlu godinu. 

Zakon umesto zakona – donet za potrebe izgradnje kompleksa svetske Ekspo izložbe – isključuje primenu Zakona o javnim nabavkama – podseća Transparentnost Srbija. Na inicijativu podnetu Ustavnom sudu da se takva zakonska odredba ukine, nisu dobili odgovor.

„Posebni zakoni, onaj koji je naročito aktuelan, zakon za Expo - da podsetimo da je Transparentnost Srbija nadležnoj instituciji, Ustavnom sudu podnela inicijativu da se član 14 tog zakona, koji isključuje Zakon o javnim nabavkama briše. Ukazali smo na hitnost koja je i bez toga očigledna, ali od Ustavnog suda reakcije nema“, kaže programski direktor Transparentnosti Srbija, Nemanja Nenadić.

Agencija za suzbijanje korupcije, nezavisno državno telo kom su data brojna ovlašćenja, ne postupa samoinicijativno i po službenoj dužnosti, već samo po prijavama, dok se okolnosti koje bude sumnju u zloupotrebu javnih resursa često ne ispituju. Državni portali, koji bi trebalo da služe za bezbedno i anonimno prijavljivanje nezakonitosti i korupcije ne koriste se kako bi trebalo.

„Imate recimo na sajtu Republičkog javnog tužilaštva jedan baner, kaže „PRIJAVI KORUPCIJU“. Verujem da je uspostavljen sa dobrom namerom, ja sam lično probao nekoliko puta da li radi, nisam podnosio nikakvu prijavu, nego sam samo postavljao pitanje – molim vas za potvrdu da ovo radi, ali nisam dobio odgovor tako da taj baner jeste bezbedan, ali je izgleda toliko bezbedan da i oni koji treba da ga čitaju ga ne čitaju“, kaže Nemanja Nenadić.

Istraživanja na osnovu kojih se određuje indeks korupcije nastala su na osnovu prikupljenih mišljenja, ili utisaka koji o korumpiranosti državnih funkcionera i javnih službenika imaju oni koji sa njima posluju, ili oni koji o tome savetuju poslovne ljude, vlade i međunarodne institucije. 

Najnoviji zveštaj nije obuhvatio period posle pada nadstrešnice na zgradi železničke stanice u Novom Sadu i pogibije 15 građana, 1. novembra prošle godine – koji su doveli do masovnih blokada i protesta studenata i građana sa jedinstvenim zahtevom – između ostalog, da se kazne svi odgovorni za propuste tokom njene rekonstukcije.

Novinari Radoslavka Žigić Despotović i Bogoljub Živanović

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.