Uticaj Trampovih odluka na globalnu ekonomiju i međunarodne odnose (VIDEO)

Gotovo tri meseca od povratka u Belu kuću Donald Tramp je uspeo da razgovara sa doskorašnjim protivnikom Sjedinjenih Američkim Državama Putinom; da se posvađa pa pomiri sa Volodimirom Zelenskim, zaoštri ionako napete odnose s Kinom, dodatno uzburka situaciju na Bliskom istoku - idejom o izgradnji rivijere u Gazi, a najnovijim carinskim tarifama uznemiri čak i američke privrednike koji su mu ranije bili najbliži saveznici. O tome koje su posledice Trampovih odluka, za "Svet i mi" govori Miloš Vukelić, naučni saradnik na Fakultetu političkih nauka.

Predsednik Donald Tramp. Foto: Tanjug/Pool via AP

Igra zvana “carinom ću te - carinom ćeš me” stavljena je na pauzu i to na 90 dana. Američki predsednik je odlučio da sve odluke o carinama koje je 2. aprila najavio odgodi osim one koje je namenio Kini kojoj je povećao i to na 125 odsto. 

Na Trampovu pauzu - prvo su reagovale berze koje su se trgle nakon ogromnog pada, a potom je i usledila i odluka o pauzi i iz Evrope

Kreni-stani, zapreti-povuci se, obećaj-ne ispuni : sve to je čini se nastavak politike nove američke administracije koja nije još ušla ni u četvrti mesec mandata. 

Na pitanje šta je ili čiji je bio presudan uticaj da Tramp pauzira astronomske carine, naučni saradnik Fakulteta političkih nauka Miloš Vukelić kaže da nije moguće "izvući jasan zaključak".

“Videli smo da na maltene nekada dnevnom, nekada na nedeljnom, nekada na desetodnevnom, nekada na mesečnom nivou, postoje promene za koje je nekada bilo potrebno da prođu decenije, da bi se nešto slično desilo, čak i 70-80 godina, ukoliko gledamo čitav period nakon Drugog svetskog rata. Meni je najuvredljivija teza, koja se pojavila do sada, što ne znači da je jedina,da je Tramp pregovarao sa Japanom, nakon što je uveo sve ove silne carine. Zapravo Japanci su zvali Trampa, kako on to interpretira, i rekli su da žele da razgovaraju sa njim. Tramp je rekao: “Eto vidite, odmah me zovu da razgovaraju sa mnom”. 


Ali istovremeno dok su to radili, Japanci su zapravo prodavali obveznice SAD. Japan je, između ostalog, bio taj veliki igrač koji je prodao jako puno obveznica, što je bio signal zapravo američkoj administraciji, da imaju neku vrstu ekonomskih sredstava u svom arsenalu naoružanja.

U tom trenutku tumači Fox News-a, ljudi koji su recimo najpribližniji ovoj republikanskoj administraciji, koji se bave biznis analitikom, kažu da je to možda bio glavni razlog zašto je Tramp tako brzo shvatio da mora da reaguje odmah nakon ovih carina, poslednjih carina koje je uveo, pa se predomislio. Druga interpretacija, naravno, da je to pitanje lobija, koji je mnogo širi od ovog japanskog uticaja. Pre svega trgovinski lobi u samim Sjedinjenim državama i velike tehnološke kompanije u Americi; videli smo da je Apple navodno vozio čitavih pet ili šest aviona natrpanih njihovim proizvodima iz Kine”, kaže Miloš Vukelić i dodaje da Donald Tramp suštinski pokušava da napravi restruktuiranje međunarodnog poretka:

“Ide mu sigurno dobro, u smislu da će on da bude restrukturiran, ali je pitanje koliko će to biti dobro za SAD. Ja u ovom trenutku ne mogu da kažem ni hoće, ni neće, niti sam našao zapravo neku dobru analizu koja bi objasnila, jer ovo jeste jedan veliki ekonomski, politički i geopolitički eksperiment kome prisustvujemo”, objašnjava Miloš Vukelić.

On smatra da američkog predsednika nije briga kako će njegove kontraverzne i šokantne izjave delovati spolja, dok je vrlo svestan kolika je zapravo politička moć SAD: 

“Njegov karakter, njegova ličnost, idu u skladu sa trendovima gde je neophodno da šokirate, kako biste bili vidljivi od drugih. Ukoliko ne šokirate, ukoliko svaki dan ne izmislite nekakav skandal, ukoliko niste tu pred drugima, vi nećete biti vidljivi na političkom polju. On je zato i dobio ove izbore i izbore 2016. godine i to jeste njegovo najveće oružje. I mi smo mogli da čujemo i od Džej di  Vensa, dakle od potpredsednika SAD, mogli smo da čujemo i od njegovih savetnika, kako se Tramp ponaša kako god on smatra za shodno. I oni imaju tu teoriju uniformne egzekutive, da smatraju da, ne samo da sme da kaže šta god mu padne na pamet, nego da može da uradi šta mu padne na pamet. Tako da je to vrlo zanimljivo”, kaže naučni saradnik na Fakultetu političkih nauka.

Čitava situacije oko uvođenja carinskih tarifa, razotrila je i unutrašnje sukobe u Trampovom timu. Tako je ministar finansija bio za pregovore, a trgovinski savetnik Navaro  je imao tvrđi stav, Na sve to je Elon Mask Navara nazvao “glupljim od vreće cigli”, dok je Navaro uzvratio da je Mask tek „običan sastavljač automobila”. Da li u takvim okolnostima Sjedinjene Američke Države države prestaju da budu pouzdan partner na svim poljima?

“Da li prestaju da budu pouzdan partner - SAD to nije briga. Oni kažu: “Mi znamo čime ćemo da vas ucenimo”, i oni to kažu otvoreno. A da prestaju da budu pouzdan partner, odnosno partner za koga je Evropska unija verovala da niko nikada neće moći da razbije to evro-atlantsko partnerstvo koje postoji, apsolutno. Signal koji oni šalju ka spolja, kažu: “Nemojte računati u budućnosti na nas, na najbliže moguće savezništvo, nego pokušajte da pravite i vi svoje suverene lance snabdevanja, pokušajte da pravite svoju vojsku, to je na vama. Ukoliko hoćete još uvek da imate dolar kao rezervnu valutu, morate da platite”. To je ono što oni kažu. I oni su prilično otvoreni u tome. Koliko se sećam, 2019. godine, Tramp je i tada, kada je pričao o Ujedinjenim nacijama, govorio da on želi svet nacija. Svet nacija, po njegovom shvatanju, podrazumeva da se mi ne krijemo iza nekakvih floskula, nego da otvoreno kažemo šta su nacionalni interesi i da je to najbolji način zapravo da mi međusobno sarađujemo. Evropa je do sada, a verovatno i Istok Azije, Japan, Južna Koreja, Jugoistočna Azija, živela u uverenju da ipak tu postoje možda i neke trgovinske vrednosti, za koje Kina danas tvrdi da je šampion i da je Kina šampion liberalizma, makar u trgovini. To jeste jedna zanimljiva dinamika, ali mislim da Americi nije stalo do toga toliko da ona bude percipirana kao dugoročni pouzdan saveznik, nego kao neko ko vodi računa o svojim nacionalnim interesima i da će svako SAD videti na taj način u budućnosti. Oni maju puno samopouzdanja u činjenicu da su oni jedno ogromno tržište, gde svi žele da plasiraju svoje proizvode. U skladu sa tim i uvode ove carine i bez obzira na carine smatraju da će opet svi želeti da budu prisutni”, zaključuje Miloš Vukelić, naučni saradnik na Fakultetu političkih nauka.

Izvor: Insajder

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.