Vladimir Đurđević u Markeru: Država nikako da donese bitna dokumenta o kvalitetu vazduha (VIDEO)
Klimatolog i profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu, Vladimir Đurđević, istakao je večeras gostujući u emisiji Marker na Insajder televiziji da država nikako da usvoji neke od najbitnijih dokumenata poput dokumenta o kvalitetu vazduha za Republiku Srbiju do 2034. godine, "iako je taj dokument prošao kroz celokupnu proceduru".

„Radi se o vrlo kvalitetnom dokumentu u kojem su analizirani svi izvori zagađenja, tu se razrešava i to pitanje koji su glavni izvori zagađenja, analizirani su i potencijalini scenariji za poboljšanje kvaliteta vazduha, potrebna materijalna sredstva, načini implementacije, ali je analiziran i broj prevremenih smrti u našoj zemlji. Tako da u tom dokumentu vidimo da između 11 i 12 hiljada ljudi svake godine preprano umre zbog zagađenja, i na taj način Vlada je priznala da postoji ovaj problem. Upoređujući tu cifru sa Evropom mi se nalazimo na začelju Evrope, odnosno u tom smislu imamo najgori vazduh, pošto Evropska agencija za životnu sredinu procenjuje da je taj broj preranih smrti oko 15 hiljada godišnje“, objasnio je Đurđević.
„Lokalne samouprave imaju vrlo ograničene kapacitete da se bave složenim problemom zagađenja"
Zakon koji predviđa planove o kvalitetu vazduha usvojen je 2009. godine. Na pitanje Insajdera kako je moguće da nakon više od 10 godina i dalje raspravljamo o tome da li su opštine i gradovi, te planove donosili, profesor odgovara da su lokane samouprave praktično nemoćne kada je reč o pitanju kvaliteta vazduha.
„Lokalne samouprave imaju vrlo ograničene kapacitete da se bave ovim vrlo složenim problemom. Druga stvar je što postoje veliki zagađivači koji jednostavno nisu u nadležnosti lokalnih samouprava, kao što su recimo TENT ili železara u Smederevu, ili železara u Boru. To su kompanije i državna postrojenja koja jednostavno nisu u nadležnosti lokalne samouprave. Ti veliki zagađivači doprinose recimo u Srbiji više od 50 odsto ukupnog zagađenja“, rekao je Đurđević.
Pored Užica i Novog Pazara, koji se nalaze u kotlinama i imaju problem sa zagađenim vazduhom, klimatolog Đurđević ističe primer Valjeva.
„U Valjevu postoji Krušik, namenska industrija za koju vidimo da je vrlo važna za našu zemlju, koji svakoga dana sagori recimo polovinu uglja u odnosu na ceo grad. Znači, Krušik je jedna trećina zagađenja u Valjevu, ali građani Valjeva i sama opština ne mogu ništa da urade sa Krušikom jer je to u nadležnosti ministarstva vojske. Tako da taj problem je dosta složeniji od činjenice da vi distribuirate nekako odgovornost na sve i da onda okrivljujete sve te pojedinačne opštine. To inače vole da rade političari, ne samo da rade prebacuju odgovornosti na opštine, nego i na sve građane, pričajući kako vozimo stare automobile, ili okrivljujući kućna ložišta“, istakao je Đurđević.
Ono što lokalne samouprave, prema rečima profesora Đurđevića, mogu da urade, jeste da pomognu građanima da zamene svoja već zastarela ložišta, i takođe apeluju na svoje lokalne samouprave da zamene zastarele kotolove.
„Gradska skupština i gradski sekretarijati grada Beograda koji se nalaze u Ulici 27. marta i dan danas imaju svoju lokalnu toplanu koja koristi mazut. Mazut je gorivo koje je izbačeno iz svih zemalja upravo zbog toga što je to jedno od najnekvalitetnijih goriva koja značajno doprinose zagađenju“, istakao je profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu.
„Problem je energetika koja u državi igra jednu vrlo važnu ulogu u funkcionisanju države"
Aplikacije za praćenje kvaliteta vazduha su, prema rečima Đurđevića, doprinele da i obični građani imaju uvid u to kakav je kvalitet vazduha, ali naglašava da ovaj problem postoji još od 90-ih godina prošlog veka.
„Problem je energetika koja u državi ima, da tako kažem, jednu vrlo važnu ulogu u funkcionisanju države, i funkcionisanje energetike diktira različite stvari. To je često grupacija u našem društvu koja ima, da kažem, jake pozicije u smislu proizvodnje električne energije jer filtriranje onoga što izlazi iz termo elektrana predstavlja dodatni trošak. U tom smislu naš energetski i termo energetski sektor nije hteo da se modernizuje“, objasnio je Đurđević.
Vladimir Đurđević: Država apsolutno svesno dozvoljava da se gušimo u zagađenom vazduhu
Na pitanje da li to znači da država svesno pušta da se gušimo u zagađenom vazduhu, Đurđević odgovora - "apsolutno".
Kako je rekao, on misli da su ljudi u inostranstvu zapanjeni činjenicom da je najveći pojedinačni izvor zagađenja u Evropi termo-elektrana u Kostolcu.
„Svesno se donosi odluka da se žrtvuje kvalitet vazduha zarad malo stabilnijeg energetskog sistema ili malo veće proizvodnje električne energije, nego što bi bio slučaj da imamo sva ta postrojenja za, recimo, odsumporavanje na našim termo elektranama“, zaključuje Đurđević.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.