Zašto u pregovore Beograda i Prištine nisu više uključeni Srbi sa Kosova i Metohije? (VIDEO)

Politički predstavnici Srba sa Kosova i Metohije povremeno se sastaju sa predstavnicima vlasti u Beogradu, dok sa Prištinom retko komuniciraju. Posebno od kada su Srbi sa severa napustili kosovske institucije, pre pola godine. Međutim, dugogodišnji pregovori Beograda i Prištine uglavnom prolaze bez tamošnjih Srba koji bi bili stalni članovi delegacija.

Aleksandar Vučić sa predstavnicima Srba sa KiM. Foto: Srđan Ilić

Zbog toga je, na terenu, neretko problem primena dogovorenog, kaže za Marker Milica Rakić Andrić iz nevladine organizacije „Nova socijalna inicijativa“ iz Kosovske Mitrovice:

„Priština i Beograd uopšte se ne konsultuju sa predstavnicima civilnog sektora. Dakle, za njih smo da kažem potpuno poslednja rupa na svirali. Oni koji se konsultuju je međunarodna zajednica. Oni zaista pokušavaju da nas uključe što više u formate, koji imaju veze sa onim što se dešava u okviru dijaloga. I ako imamo kontakte sa srpskim i kosovskim zvaničnicima, to je kroz inicijative bilo međunarodnih nevladinih organizacija, bilo diplomatskih misija pojedinih zemalja.”


U vreme Bečkih pregovora, pre 15 godina, u delegaciji Beograda bilo je Srba sa Kosova i Metohije. Kasnije, u okviru Briselskog dijaloga 2013-te, s vremena na vreme, dešavalo se da neko iz tamošnje srpske zajednice bude u delegaciji. Postoje i mišljenja da njihov izostanak nije problem, i da nema potrebe da budu stalni članovi delegacije, kaže za Marker, Dragiša Mijačić koordinator Nacionalnog konventa za Poglavlje 35:

„Uključivanje Srba sa Kosova u delegaciju, bilo Beograda, bilo Prištine, pitanje je koje se postavlja od početka pregovora 2011te godine. Ja mislim da su oni uključeni, pre svega kroz stalnu komunikaciju sa Beogradom. Ne mislim da je to neki veliki hendikep, zato što ih nema. Prosto, šta god se dogovore Beograd i Priština, verujem da će biti prihvaćeno na Kosovu, tako da ja to ne vidim kao veliki problem. Drugi problem jeste, demokratski kapacitet Srba na Kosovu, koliko oni zaista imaju kapaciteta da promišljaju i o odnosima normalizacije, između Beograda i Prištine, normalizacije sa kosovskom zajednicom. I o artikulisanju svojih ličnih zahteva i prohteva. To je prosto jedan problem koji postoji već dugi niz godina i uključivanjem Srba, mislim u pregovore sa Prištinom, ne verujem da bi on rešio. Prosto potrebno nam je razvijanje većih demokratskih kapaciteta na samom i to je nešto što nam predstoji u narednom periodu.“

Međutim, oni koji žive na Kosovu i Metohiji pažljivo prate pregovore, jer krajnji rezultat utiče na njihov svakodnevni život.

“Hitno nam je potrebna normalizacija praktičnog života. Ljudi na severu, uglavnom Srba, ali i drugih manjina i o tome nema, nema dovoljno svesti ni u Beogradu, ni u Prištini, ni u međunarodnoj zajednici. Koliko oni zapravo štetu nanose lokalnom stanovništvu.“ Rekla je Milica Andrić Rakić.

Evropski predlog za Kosovo i Metohiju koji su prihvatili Beograd i Priština trebalo bi da dovede do normalizacije odnosa. Rešenja koja budu dogovorena sprovodiće institucije, a na onima koji tamo žive je - da ih prihvate. Sa obe strane Ibra.

 Izvor: Insajder

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.