Život u ringu: Beograd – od palanke do metropole ili od metropole do palanke?
Rušen, građen, menjao države i vladare, iznedrio važne i značajne ljude. Jedni ga nazivaju Njujorkom ili Berlinom Balkana, drugi gradom u kom nema razloga za duže zadržavanje. „Život u ringu" bavi se Beogradom nekad i sad, gradom i ljudima, kroz pitanja identiteta grada, urbanizma, kulture življenja kao i svega onoga što jedan grad čini onim što jeste.

„Beograd sve više postaje mesto, grad, velegrad koji na neki način nadilazi granice države u kojoj je glavni grad. Beograd kao i većina gradova u kojima je napravljena ogromna koncentracija stanovništva polako gubi atribute (grada) "po meri čoveka" i počinje da biva "grad po meri investitora”, kaže za Život u ringu profesorka urbane sociologije, Ksenija Petovar. Ona zato smatra da Beograd sve više gubi obeležje kvaliteta svakodnevnog života koji je neophodna dimenzija života u gradu.
Arhitekta Bojan Kovačević objašnjava da treba da postoji svest o tome da gradovi ne mogu da ostanu isti protokom vremena, ali da je bitan način na koji se promene dešavaju. „Beograd je danas pre svega jedno ekonomsko polje gde aktuelni državni organi slave investiranje kao najvažniju stvar i gde zapravo vidimo da nestaju delovi grada i pojedini punktovi koji su za nas, iole starije, zapravo identitet Beograda. Formira se neki novi identitet koji je, zazirem, veoma sumnjivog profila iako treba biti svestan da gradovi ne mogu da ostanu isti kroz proticanje vremena. Problem je samo kako se artikuliše ta vremenovanost grada i gradske strukture pre svega u fizičkom smislu", smatra Kovačević.
Periferija Beograda nekad i sad
U emisiji je bilo reči o odnosu užeg jezgra grada prema periferiji, te su se gosti prisetili kako je taj odnos izgledao nekad, a kako danas. „Nas je na četvrtoj godini studija, '69. godine, poslala profesorka da radimo istraživanje žena radnica u Vunarskom kombinatu na Karaburmi. Ja sam tu prvi put videla kako izgleda život na periferiji, kako izgleda život sa pacovima, kako izgleda život sa poljskim klozetima, van doma, kako izgledaju kuće u kojima nema kupatila. Dakle ja sam se tu prvi put suočila da je Beograd potpuno jedan razdvojen grad, da postoje 3 centralne gradske opštine u kojima imate sve što poželite, u kojima imate i mir i kulturu i da imate periferiju koja počinje bespravno da se gradi, koja je bez kanalizacije, bez regulisanja otpadnih voda, bez urednih ulica, bez snabdevanja. Tada shvatila sam da postoje dva Beograda“, ispričala je profesorka urbane sociologije za Život u ringu.
Arhitekta Bojan Kovačević je iz ugla svoje profesije govorio o tome šta je i gde zapravo periferija Beograda sada. „Danas ne možete da uprete prstom na mapu i da kažete - dovde je Beograd, a odavde više nije." On je ukazao na različite infrastrukturne probleme grada, ali i na njihovo rešenje koje se svodi na pitanje „svesti ulaganja u nešto što ne možete odmah da naplatite, ne možete odmah da izvučete benefit." Na pitanje da li je danas periferija bliža ili dalja od centra grada, u odnosu na to kako je bilo nekad, prof. Petovar odgovara: „Po mom sudu centar Beograda nikad nije otišao ni na periferiju ni u Srbiju.“
Da li je kultura Ibarske magistrale od Beograda napravila “kasabu”?
„Nažalost mislim da se desio jedan obrnut proces a to je da je kultura Ibarske magistrale ušla u Beograd. Umesto da je elita koja je živela u Beogradu, i imala te vredne i kvalitetne aktivnosti njih širila po Srbiji, nažalost, bojim se da je ta Ibarska magistrala i to što ona podrazumeva ušetala u Beograd", zaključila je profesorka Petovar.
Svoje viđenje života u Beogradu za „Život u ringu" su podelili i ljudi koji spadaju u simbole ovog grada - kolumnistkinja Suzana Zlatanović i rok kritičar Petar Peca Popović.
„Beograd je ustvari apsolutno neverovatan i zato on tako dugo traje, i on će nas sve da sažvaće i sve će da nas preživi i nadživi”, rekla je Zlatanović. Iako je otkrila da je nerviraju gradski prevoz, prljavština i štroka, istakla je i romantičnu stranu grada: „Postoji taj neki definitivno beogradski žanr, postoji taj neki autentični beogradski duh koji se naravno izražava kroz razne stilove”.
Grad koji je ispao iz svojih gabarita
„ Ja uvek kažem da je Beograd gard, to nije grad. Ja kad kažem Beograd, to je grad velikih umova koji su kroz istoriju i u nauci i u kulturi i sportu afirmisali sve najbolje ali uvek su čuvali to što je Vladimir Velmar Janković znao da kaže i da opiše u svojoj knjizi „Pogled sa Kalemegdana". Pogled okrenut ka Evropi a svestan si gde stojiš, na kom mestu stojiš", rekao je Peca Popović, ali i dodao da se nad Beogradom vrši nasilje: „Moj Beograd u kome sam ja rođen je ispao iz gabarita. On ne može da podnese ovoliko automobila i ovoliko ljudi. Mora nešto da se radi, mora da grad prodiše”.
Na pitanje autorke i voditeljke Života u ringu, Tamare Pupovac, da li je život u Beogradu prednost ili mana, prof. Ksenija Petovar rekla je da je odgovor na to pitanje individualan: „Čim toliko puno ljudi nastoji da dođe u Beograd to je prednost u odnosu na ostatak Srbije. Da li je prednost kad bi poredili s nekim drugim gradovima, sve zavisi od vaše individualne pozicije, od toga gde stanujete, čime se bavite. Dakle vrlo je teško praviti stereotipove o gradovima”.
Sociolog kulture i književnik Ratko Božović za Život u ringu na pitanje šta je danas Beograd, kaže: „On je bio odvajkada metropola, odavno metropola. Prosto Beograd je stecište i centar Beograda i deo identiteta Srbije, a ja mislim da je bio i deo identiteta i zajedničke države. Reći sada slučajno da Beograd nije metropola bilo bi besmisleno. Beograd je metropola i u onim okolnostima koje nisu bile srećne”, zaključuje Božović.
Sagovornik emisije bio je i novinar i književnik Zoran Nikolić, stručnjak za skrivene delove glavnog grada koji je za Život u ringu govorio o tome koje su za njega i dalje najveće tajne Beograda.
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.