Život u ringu: Između instant slave i imperativa uspeha (VIDEO)

Jesu li slavni i uspešni imperativ XXI veka? Šta u današnje vreme uopšte znači biti slavan ili biti uspešan? Da li su to sinonimi ili jedno bez drugoga (ne) može? Postoji li uspeh izvan medija i društvenih mreža? Šta donosi, a šta odnosi instant slava? Ko ili šta i kako odlučuje o tome šta je zaista uspeh, a šta popularnost? Da li je pokazatelj novac, broj klikova na društvenim mrežama, neprestano pojavljivanje u medijima i gde su u svemu tome rad, talenat i ono bez čega nema uspešne priče- malo sreće? Ovo su samo neka od pitanja za goste emisije „Život u ringu”, rok kritičara Petra Janjatovića i psihologa, novinara i “Tv manijaka” Dragana Ilića.

„Život u ringu", Insajder tv

Petar Janjatović koji decenijama prati rok scenu i piše o njoj, uporedio je značanje uspeha nekad i sad i istakao da je danas sve potpuno drugačije u velikoj meri zahvaljujući internetu, dok su u “ono vreme” popularnost ili slava, kako je rekao, “bili vrlo dokazivi na terenu”. To je objasnio kroz primer Đorđa Marjanovića, kao prve magazvezde jugoslovenske popularne muzike koji je imao veliko poštovanje za svoju publiku.

 „Ja sam radio za Džubox s njim intervju negde krajem 70-ih godina, i naravno sa dubokim poštovanjem ali sam mu, između ostalog, rekao da mi se prosto čini da on nekada na bini malo preglumljava, da afektira previše. Bilo mi je jako neugodno kad sam mu to rekao, a on je na to rekao - 'potpuno ste u pravu, to je zbog Sovjetskog Saveza. Znate, ja tamo nastupam u halama za 20.000 ljudi i mene mora i onaj gore da vidi'. Dakle, čovek koji je na terenu dokazao svoju popularnost i koji je potpuno kapirao kakav odnos mora da ima prema publici. To je još jedna od razlika popularnih danas i popularnih nekad, koji su imali ogromno poštovanje prema publici", rekao je Janjatović.

 On je podsetio i na anegdotu kada je publika na rukama nosila Đorđa Marjanovića Terazijama i podigla ga na krov automobila gde im je on u 11 sati uveče pevao, što je, kako je rekao, Pera Luković nazvao “prvim masonvnim demonstracijama u SFRJ”.


Brzina uspinjanja od prepoznatljivosti do slave - nekad i sad

Dragan Ilić je ukazao  da se uspeh danas stiče bukavlno preko noći, a da se  prvenstveno meri novcem. Kao pasionirani pratilac tv sadržaja koji godinama prouvačava tv fenomene i vezu medija i realnosti, objasnio je kako je nekad išla ta evolucija od prepoznatljivosti do slave. „Neko snimi dobru pesmu, to se zavrti, svi znaju pesmu, onda postanete poznati, to je nekakav sledeći nivo i na kraju slava je, čini mi se u toj analizi nešto što ima i tu vremensku dimenziju. Slava znači da taj vaš uspeh traje određeni broj godina, širi se na određenu teritoriju i dopire do različitih delova društva, generacija, kako god”, rekao je Dragan Ilić.

 Za razliku od nekadašnjeg stvaranja popularnosti, Dragan Ilić uočava da su savremena tehnika i medijska tehnologija doprinele da ta popularnost lakše može da se dostigne. Nekada su trendove diktirali sportisti, glumci, pevači, javne ličnosti koje su ostvarile uspeh i trajanje, dok danas trendove diktiraju influenseri na društvenim mrežama.

 „Sad imate tu instant poznatost, znači to je ono što bukvalno možete da postignete preko noći. Tik-tok vam danas omogućava da zaista postanete planetarno poznati u roku od pola sata. Ono što se sada dešava to je da je uspeh sve više jedna merljiva kategorija koja se meri najjednostavnije, a to je novcem, odnosno onim koliko vi možete od nečega da zaradite, a sa internetom to je dostiglo neverovatne razmere”, kaže čuveni tv manijak. Međutim, on ističe da je pitanje koliko će ti ljudi koji su postali preko noći neverovatno poznati, biti i za 10 godina poznati i popularni. Napravio je paralelu sa učesnicima u rialiti programima kao što je Farma i podstakao da se setimo ko je bio pobednik pre 10-ak godina, te konstatovao da to više niko i ne zna. „Znači, desilo se nešto čudno - napravljena je industrija slave ili popularnosti koja stalno traži nova lica i to je jedna mašina za mlevenje mesa". 

 Petar Janjatović:  Forma je odavno pobedila sadržaj

 Na pitanje koliko je industrija zabave nekad imala uticaj na trendsetere, da li su ranije iza muzičara, reditelja, književnika stajale producentske i izdavačke kuće kao danas ili su imali veću slobodu i harizmu, Petar Janjatović odgovara da je ranije sve "bilo humanije". „Naravno da je bilo dikatata muzičkih urednika u diskografskim kućama - kako da izgleda, koja pesma da se stavi a koja ne može, ali je svakako bilo mnogo opuštenije i prirodnije. Onog trenutka kada su, bar u muzici, scenu krenuli da kreiraju mislioci i advokati - nestalo je spontanosti i sve se pretvorilo u robu". 

 Ipak, Petar Janjatović se setio da je i ranije bilo tih tzv. “One-hit-wonder” pojava, odnosno muzičara koji su u celoj karijeri izbacili samo jednu jedinu pesmu, potom nestali. On tako uočava jednu još zanimljiviju poziciju današnjice koju najbolje opisuje pojam “no hit wonder”. „To su oni koji su neprekidno po televizijama, niko ne zna nijednu njihovu pesmu i koji su u tom nekom balonu od sapunice, pričaju o projektima, ovome - onome, spominju se 'Švajcarske', 'Nemačke', čuda. Ustvari pevaju po kafanama nekim našim ljudima, tako da je prosto forma odavano pobedila sadržinu", poentirao je Petar Janjatović.

 Dragan Ilić: „ Živimo rijaliti koncept” 

 Dragan Ilić je i sa pozicije psihologa analizirao današnje trendsetere, i taj, kako je rekao, “rijaliti koncept”, po kom se sve odvija u kontrolisanoj, režiranoj realnosti. „Taj rialiti princip je danas vidljiv recimo u politici, jer identičnim metodama svađa u rijaliti programu se služe recimo naši političari, apsolutno se poštuju isti principi. Ono što recimo radi predsednik u svojim nastupima, u obraćanju javnosti, na koji način se javnost priprema za objavljivanje nekih vesti, na koji način se on obraća ljudima, veoma liči na ono što smo imali u onim ispovedaonicama u Velikom bratu - vi imate sad kao odjednom sukob unutar vladajuće koalicije, oko nečega se oni kao žučno raspravljaju”, pa je na zanimljiv način prepoznao elemente rijalitija čak i u vremenskoj prognozi. 

Za „Život u ringu" govorila je i psihoterapeutkinja Aleksandra Đurić koja se, između ostalog, osvrnula na diktat vremena u kome živimo. „U  21. veku imperativ je da nas neko prepozna, da nas neko validira, da što više postignemo, da što više damo, da što više nekako materijalno ili opipljivo proizvedemo. Za mene je uspeh da odmorimo, da usporimo, da kažemo ‘ne’, da postavljamo zdrave granice, da slušamo sebe, da slušamo svoje fizičke, emotivne i psihološke potrebe“, zaključila je Đurić. Gosti emisije „Život u ringu” složili su se da živimo budućnost koju je Endi Vorhol predvideo rečenicom da će svako imati svojih 15 minuta slave.

izvor: Insajder

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.